Fonogram moje rasprave u Hrvatskom saboru 9. lipnja 2010.
Prvo što želim reći da iz sadržaja ustavnih promjena, posebne nove glave 7 nakon usvajanja ovih ustavnih promjena, ispada da je Hrvatska već članica Europske unije, iako te odredbe stupaju na snagu tek ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Mi smo Ustav pripremi kao da jesmo već članica. I sada će naravno netko reći, ma ne treba više većina od ukupnog broja birača glasati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ne treba više čak niti većina birača ili državljana sa biračkim pravom izaći na referendum za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jer je dovoljno da većina izašlih glasa o tome da ulazimo u Europsku uniju.
No, ipak jeste li toliko sigurni da i takav europski referendum obezglavljen ne može donijeti iznenađenje. Dakle, što ako na referendumu građani odluče da ne idemo u Europsku uniju, što ćemo sa tim dijelovima Ustava onda? Ili ćemo referendum tako dugo ponavljati dok građane ne iscrpimo pa će ipak takvu odluku donijeti. Mislim da je moj prijedlog ponavljam dva puta o tome da se o ovim ustavnim promjenama raspiše referendum, a odbijen i od vladajućih i oporbenim bio bi dobar test raspoloženja birača o ulasku i pripremljenosti Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.

Većina političara – kao i kruh s maslacem – obično pada na onu bolju stranu. I mnogi od njih, ma koliko se god zaklinjali u demokraciju, baš nju zaobilaze u velikome luku. Ako je demokracija vladavina naroda, a po definiciji ona to jest, tada bi vlast – a da ne govorimo o oporbi – morala uvažavati mišljenje, želje i htijenja naroda koji je vlast izabrao i s njom sklopio nepisani ugovor i zastupanju. Što je demokraciji svojstvenije od neposrednih odluka? Malo što. U zapadnim, od Hrvatske daleko demokratskijim sustavima svaku veliku nedoumicu riješava narod. Kako? Referendumom. Koji predlažu ili političari ili – u većini slučajeva – građanske, odnosno, udruge civilnoga društva. Da bi vlast raspisala referendum u zapadnoj je europskoj demokraciji potrebno skupiti JEDAN posto potpisa upisanih birača. Da; J E D A N – 1 – posto. Slovenija je o arbitražnom sporazumu oslučivala na referendumu, koji hrvatskim vlastima nije bio ni na kraj pameti. Zašto?

Hrvatski sindikati pokrenuli su najveću do sada akciju društvene solidarnosti
prikupljajući potrebnih 450.000 potpisa pokušavajući prisiliti Hrvatski sabor na raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Hrvatski laburisti – Stranka rada pridružila se toj akciji, ne samo javnom i moralnom potporom nego i aktivinim sudjelovanjem .

Travanj 2010:

Program gospodarskog oporavka Vlade, stranica 18 :

1. Promtno smanjenje opće nelikvidnosti jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugovanja iz domene utjecaje Vlade, s rokom do 01. lipnja 2010. korištenjem svih oblika financiranja i monetizacije dospjelih dugovanja.

Dodatak na plaću 0,5% po godini staža.
Naknada putnih troškova.
Jubilarne nagrade za svakih 10, 20 ili 30 godina staža kod istog poslodavca.
Regres za godišnji odmor.
Darovi za djecu za Sv. Nikolu ili Djed Božićnjak.
Božićnica.
Broj dana godišnjeg odmora uvečan od zakonom propisanog a zavisno o radnom stažu.

Imali ste neko od ovih prava?

Fonogram moje rasprave u Saboru, 27 svibnja 2010.
Kolegice i kolege, razmišljao sam kako započeti danas ovu raspravu, možda podatkom da je u ožujku ove godine prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosila 2 tisuće 377 kuna ili invalidska tisuću 932, a obiteljska tisuću 860, što bi dalo prosječnu mirovinu od 2 tisuće 162 kune. Ili možda podatkom da 79,5% umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 3 tisuće kuna, dakle 80% umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 3 tisuće kuna. Ili možda pismom iz Karlovca, gospodine Franje Mujića koji je sa 41 godinom staža išao u mirovinu i kažnjen je s 9% smanjenja mirovine jer je otišao u preranu mirovinu po našim zakonima, to što je radio 41 godinu u Hrvatskoj je prijevremeno umirovljenje. No ti podaci nisu nikome bitni jer moramo izmišljati teme i tobože radikalnim potezima spašavati mirovinski sustav.

To može samo Kalmeta ! U "Otvorenom" najprije kaže da moje izjave o izmjenama Zakona o radi nisu točne a onda priznaje da izmjene ZOR-a nije ni vidio !? Dakle, on zna da ja nisam u pravo o onome što on nije vidio . A izmjene ZOR-a napisane su u njegovom ministarstvu.