Prijedlog ministra Lalovca o povećanju neoporezivog dijela plaće sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna mogao bi rezultirati povećanjem neto plaća a time i kupovne moći. Naglašavam ovo „mogao“ jer to ne mora biti tako. Iz dva razloga.

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA,
ODRŽANE 9. SRPNJA 2014.

Točka dnevnog reda:

Konačni prijedlog Zakona o radu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 606
DRAGUTIN LESAR:
Hvala poštovani gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, ministre.
Većina ministara u ovoj Vladi bije glas da ne ispunjavaju obećano.
Ministar rada, gospodine ministre vi ste jedini član ove Vlade i ministar koji se može pohvaliti da će izvršiti ono što nije obećano a to je novi Zakon o radu. Još prije godinu dana Vlada je bila izričito jasna da nema namjeru intervenirati sa novim Zakonom o radu.
Nije, krenuti ću od zabluda koje se nameću, ponavljaju kao mantre, nije Zakon o radu uništavao radna mjesta ni u Hrvatskoj ni u Europi nego su radna mjesta uništili vagabundi iz financijskog sektora koji su proizveli, produžili i stvorili ovu krizu. A iz podataka o ostvarivanju dobiti velikih kompanija unazad 4 godine vidljivo je da nikada veću dobit nisu imali nego u godinama krize.

Svake godine Državni zavod za statistiku obrađuje podatke o takozvanoj „distribuciji neto plaća“. Radi se o obradi podataka neto isplaćenih plaća u ožujku mjesecu za zaposlene koji su plaću primili a fond sati im je bio od 160 do 200. Podaci u broju radnika i visini plaća razvrstani su u „platne razrede“, prvi čini onaj do 2.000 kuna a posljednji prikazuje broj primatelja plaća većih od 10.000 kuna.
Prema podacima DZS u ožujku 2013. godine (2014. podatak će biti objavljen početkom 2015.) broj zaposlenih koji su primili plaću i fond sati im je bio od 160 do 200 iznosi 933.723 zaposlenih. Prosječna neto plaća bila je 5.516 kuna. Iako DSZ nije to naveo, zaključujem da u te podatke nisu uključeni zaposleni kod obrtnika, zanatlija, OPG, slobodne profesije i još neki poslodavci koji nisu obvezni izvješća dostavljati DSZ-u.
Što pokazuju podaci o distribuciji plaća?

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 2. SRPNJA 2014.
Objedinjena rasprava:
1. A) Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013.godinu,
B) Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013.godinu,
2. Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju državnog proračuna RH za 2013.godinu.

Govorili sui da država ne može biti dobra gospodar. I da sve treba privatizirati. Onda im se „dogodila" sposobna i poštena uprava i dobro gospodarila. A banku žarko žele prodati. I što sada? Dovesti novu upravu koja će ipak dokazati da država nije dobar gospodar. I zato Vlada traži nove čelne ljude HPB-a.

Iz poslovanja Banke u posljednje četiri godine izdvaja se sljedeće:
Promjene u Upravi HPB-a u rujnu 2009. označile su početak primjene nove poslovne strategije, a prvi uvjet za njezinu realizaciju bila je stabilizacija poslovanja nakon gubitka od 450 milijuna kuna. Pokrenut je proces konsolidacije te izgrađen sustav korporativnog upravljanja koji podrazumijeva zaštitu interesa i imovine Banke, tržišni pristup i realizaciju poslovne ekspanzije;
Nakon konsolidacije poslovanja krajem 2009. i početkom 2010. godine započinju ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga te širenje prodajne mreže, kako bi Banka bila spremna za natjecanje s iznimno jakom konkurencijom i ostvarila napredak u svim ključnim elementima poslovanja;
Banka je dubiozne plasmane iz prethodnog razdoblja pokrila odgovarajućim rezervacijama. Nakon promjena u Upravi 2009. godine do kraja trećeg kvartala 2013. HPB je izdvojila rezervacije za loše plasmane u iznosu od 1 milijardu kuna. Najveći trošak rezervacija odnosi se na 2009. godinu, oko 477 milijuna kuna;
Krajem 2012. godine aktiva Banke premašila je 17 milijardi kuna, a tijekom prvih devet mjeseci 2013. porasla je za daljnjih 1 milijardu kuna ili 5,5 posto i na dan 30.9.2013. iznosila je 18 milijardi kuna. HPB je sedma banka po veličini aktive na hrvatskom tržištu gdje posluje 30 banaka;

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 11. LIPNJA 2014.
Točka dnevnog reda: Prijedlog zakona o kamatama, prvo čitanje, P.Z. br. 664
DRAGUTIN LESAR:
Poštovane kolegice i kolege, predsjedniče, ministre.
Slušajući pažljivo ministra u obrazlaganju ovog zakona on je naveo i veliki broj razloga za njegovo donošenje … pitanja jer doista visina dugova, blokiranih računa ne samo građana nego i poduzetnika, je sada već i socijalno pitanje. Ono je financijsko pitanje ili pitanje financijskog tržišta, a ja bih rekao i pitanje financijskog suvereniteta Republike Hrvatske.
U tom kontekstu podsjećam da nakon oporavka i sanacije Hrvatske poštanske banke, jedine velike banke u vlasništvu Republike Hrvatske očito mora doći do smjene na njezinom čelu jer se i ona pod sadašnjom upravom nije mogla prodati, a mora se prodati.

Dobili smo pritužbe više radnika kojima su isplaćene zaostale plaće za nekoliko mjeseci unazad ili razlika plaća, zbog nedorečenog zakona o porezu na dohodak, u tom mjesecu obračunati im je porez na dohodak po stopi od 40%. Predložili dopunu zakona. Na jučerašnjoj sjednici Vlada odbila a svoje mišljenje završava: „Međutim, isti ćemo razmotriti u skladu s pozitivnim poreznim propisima te možebitno predložene izmjene uvrstiti prilikom slijedećih izmjena Zakona o porezu na dohodak.“
Možebitno smo mi u pravu ali se to ne može prihvatiti jer je naš a ne njihov prijedlog. A za radnike kojima će se do tada uzimati neopravdani porez, koga briga.
Prijedlog zakona: https://www.dropbox.com/sh/fiszaftw28d ... orezu%20na%20dohodak.docx
Mišljenje Vlade: http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sje ... ine%29/1#document-preview

Poštovani gospodine Hrelja

Na konferenciji za novinare održanoj u Puli 16. svibnja, između ostaloga upozorio sam na mogućnost promjena zakona o mirovinskom osiguranju u djelu prava osiguranika na prijevremeni odlazak u mirovinu. Radi točnosti dajem citat moje izjave:

„Ustvrdio je kako je prijedlog o ukidanju prijevremenih mirovina "sulud, izuzetno opasan i neprihvatljiv, ma tko god iza njega stoji i mi se tome protivimo". Lesar je ocijenio kako je, s obzirom da građani pred mirovinom moraju imati mogućnost odabira, a odlazak u prijevremenu mirovinu se penalizira smanjenjem mirovine, svako ukidanje te prijevremene mirovine za hrvatske laburiste neprihvatljivo je.

Danas započinje..

"„Hrvatska spremna i uvjerena u snagu svojih argumenata dočekuje početak usmene rasprave pred Arbitražnim sudom u Den Haagu o rješšavanju graničnog spora sa Slovenijom”, izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić.“"

Naravno da našši mediji u naslove stavljaju samo ovo:

KREĆE BITKA ZA SAVUDRIJSKU VALU

A granični spor Hrvatske i Slovenije nije samo oko Savudrijske Vale. Po površšini, deset puta veći sporan je teritorij na području Međimurja.

Pogledajte što sam o tome pisao još u travnju 2008:

http://www.lesar.info/modules/news/article.php?storyid=292

http://www.lesar.info/modules/news/article.php?storyid=291

Tako se i dalje pljačka Hrvatska!
Ministre Dončiću, hoćete li i ostale auto-ceste u Hrvatskoj dati u koncesiju po modelu Bina Istra i AZM ( Auto cesta Zagreb – Macelj? Samo u ovoj godini iz državnog proračuna tim koncesionarima će se isplatiti ugovorna naknada u iznosu od 306,6 milijuna kuna!!! U deset godina isplaćeno im je 3 milijarde kuna. A jesu preuzeli koncesijski rizik! Uz to oslobođeni su PDV-a.

Nije govno nego se pas posrao.
Tisuće mladih mjesecima čeka po 25.000 kuna iz programa samozapošljavanja. Ne smiju otvoriti firmu prije jer gube prava. I sada kažu da zastoja nema, samo su si uzeli time out! Zar doista misle da su ljudi maloumni? Nema novaca u proračunu. A tko je podnio odgovornost za ne povlačenje novaca iz EU fondova? Kriv je softver kaže Grčić. Softver u čijoj glavi?