Prijedlog ministra Lalovca o poveæanju neoporezivog dijela plaæe sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna mogao bi rezultirati poveæanjem neto plaæa a time i kupovne moæi. Naglašavam ovo „mogao“ jer to ne mora biti tako. Iz dva razloga.

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA,
ODRŽANE 9. SRPNJA 2014.

Toèka dnevnog reda:

Konaèni prijedlog Zakona o radu, drugo èitanje, P.Z.E. br. 606
DRAGUTIN LESAR:
Hvala poštovani gospodine potpredsjednièe.
Kolegice i kolege, ministre.
Veæina ministara u ovoj Vladi bije glas da ne ispunjavaju obeæano.
Ministar rada, gospodine ministre vi ste jedini èlan ove Vlade i ministar koji se može pohvaliti da æe izvršiti ono što nije obeæano a to je novi Zakon o radu. Još prije godinu dana Vlada je bila izrièito jasna da nema namjeru intervenirati sa novim Zakonom o radu.
Nije, krenuti æu od zabluda koje se nameæu, ponavljaju kao mantre, nije Zakon o radu uništavao radna mjesta ni u Hrvatskoj ni u Europi nego su radna mjesta uništili vagabundi iz financijskog sektora koji su proizveli, produžili i stvorili ovu krizu. A iz podataka o ostvarivanju dobiti velikih kompanija unazad 4 godine vidljivo je da nikada veæu dobit nisu imali nego u godinama krize.

Svake godine Državni zavod za statistiku obraðuje podatke o takozvanoj „distribuciji neto plaæa“. Radi se o obradi podataka neto isplaæenih plaæa u ožujku mjesecu za zaposlene koji su plaæu primili a fond sati im je bio od 160 do 200. Podaci u broju radnika i visini plaæa razvrstani su u „platne razrede“, prvi èini onaj do 2.000 kuna a posljednji prikazuje broj primatelja plaæa veæih od 10.000 kuna.
Prema podacima DZS u ožujku 2013. godine (2014. podatak æe biti objavljen poèetkom 2015.) broj zaposlenih koji su primili plaæu i fond sati im je bio od 160 do 200 iznosi 933.723 zaposlenih. Prosjeèna neto plaæa bila je 5.516 kuna. Iako DSZ nije to naveo, zakljuèujem da u te podatke nisu ukljuèeni zaposleni kod obrtnika, zanatlija, OPG, slobodne profesije i još neki poslodavci koji nisu obvezni izvješæa dostavljati DSZ-u.
Što pokazuju podaci o distribuciji plaæa?

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 2. SRPNJA 2014.
Objedinjena rasprava:
1. A) Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proraèuna Republike Hrvatske za 2013.godinu,
B) Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013.godinu,
2. Izvješæe Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju državnog proraèuna RH za 2013.godinu.

Govorili sui da država ne može biti dobra gospodar. I da sve treba privatizirati. Onda im se „dogodila" sposobna i poštena uprava i dobro gospodarila. A banku žarko žele prodati. I što sada? Dovesti novu upravu koja æe ipak dokazati da država nije dobar gospodar. I zato Vlada traži nove èelne ljude HPB-a.

Iz poslovanja Banke u posljednje èetiri godine izdvaja se sljedeæe:
Promjene u Upravi HPB-a u rujnu 2009. oznaèile su poèetak primjene nove poslovne strategije, a prvi uvjet za njezinu realizaciju bila je stabilizacija poslovanja nakon gubitka od 450 milijuna kuna. Pokrenut je proces konsolidacije te izgraðen sustav korporativnog upravljanja koji podrazumijeva zaštitu interesa i imovine Banke, tržišni pristup i realizaciju poslovne ekspanzije;
Nakon konsolidacije poslovanja krajem 2009. i poèetkom 2010. godine zapoèinju ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga te širenje prodajne mreže, kako bi Banka bila spremna za natjecanje s iznimno jakom konkurencijom i ostvarila napredak u svim kljuènim elementima poslovanja;
Banka je dubiozne plasmane iz prethodnog razdoblja pokrila odgovarajuæim rezervacijama. Nakon promjena u Upravi 2009. godine do kraja treæeg kvartala 2013. HPB je izdvojila rezervacije za loše plasmane u iznosu od 1 milijardu kuna. Najveæi trošak rezervacija odnosi se na 2009. godinu, oko 477 milijuna kuna;
Krajem 2012. godine aktiva Banke premašila je 17 milijardi kuna, a tijekom prvih devet mjeseci 2013. porasla je za daljnjih 1 milijardu kuna ili 5,5 posto i na dan 30.9.2013. iznosila je 18 milijardi kuna. HPB je sedma banka po velièini aktive na hrvatskom tržištu gdje posluje 30 banaka;

NASTAVAK ZASJEDANJA 13. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 11. LIPNJA 2014.
Toèka dnevnog reda: Prijedlog zakona o kamatama, prvo èitanje, P.Z. br. 664
DRAGUTIN LESAR:
Poštovane kolegice i kolege, predsjednièe, ministre.
Slušajuæi pažljivo ministra u obrazlaganju ovog zakona on je naveo i veliki broj razloga za njegovo donošenje … pitanja jer doista visina dugova, blokiranih raèuna ne samo graðana nego i poduzetnika, je sada veæ i socijalno pitanje. Ono je financijsko pitanje ili pitanje financijskog tržišta, a ja bih rekao i pitanje financijskog suvereniteta Republike Hrvatske.
U tom kontekstu podsjeæam da nakon oporavka i sanacije Hrvatske poštanske banke, jedine velike banke u vlasništvu Republike Hrvatske oèito mora doæi do smjene na njezinom èelu jer se i ona pod sadašnjom upravom nije mogla prodati, a mora se prodati.

Dobili smo pritužbe više radnika kojima su isplaæene zaostale plaæe za nekoliko mjeseci unazad ili razlika plaæa, zbog nedoreèenog zakona o porezu na dohodak, u tom mjesecu obraèunati im je porez na dohodak po stopi od 40%. Predložili dopunu zakona. Na juèerašnjoj sjednici Vlada odbila a svoje mišljenje završava: „Meðutim, isti æemo razmotriti u skladu s pozitivnim poreznim propisima te možebitno predložene izmjene uvrstiti prilikom slijedeæih izmjena Zakona o porezu na dohodak.“
Možebitno smo mi u pravu ali se to ne može prihvatiti jer je naš a ne njihov prijedlog. A za radnike kojima æe se do tada uzimati neopravdani porez, koga briga.
Prijedlog zakona: https://www.dropbox.com/sh/fiszaftw28d ... orezu%20na%20dohodak.docx
Mišljenje Vlade: http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sje ... ine%29/1#document-preview

Poštovani gospodine Hrelja

Na konferenciji za novinare održanoj u Puli 16. svibnja, izmeðu ostaloga upozorio sam na moguænost promjena zakona o mirovinskom osiguranju u djelu prava osiguranika na prijevremeni odlazak u mirovinu. Radi toènosti dajem citat moje izjave:

„Ustvrdio je kako je prijedlog o ukidanju prijevremenih mirovina "sulud, izuzetno opasan i neprihvatljiv, ma tko god iza njega stoji i mi se tome protivimo". Lesar je ocijenio kako je, s obzirom da graðani pred mirovinom moraju imati moguænost odabira, a odlazak u prijevremenu mirovinu se penalizira smanjenjem mirovine, svako ukidanje te prijevremene mirovine za hrvatske laburiste neprihvatljivo je.

Danas zapoèinje..

"„Hrvatska spremna i uvjerena u snagu svojih argumenata doèekuje poèetak usmene rasprave pred Arbitražnim sudom u Den Haagu o rješšavanju graniènog spora sa Slovenijom”, izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišiæ.“"

Naravno da našši mediji u naslove stavljaju samo ovo:

KREÆE BITKA ZA SAVUDRIJSKU VALU

A granièni spor Hrvatske i Slovenije nije samo oko Savudrijske Vale. Po površšini, deset puta veæi sporan je teritorij na podruèju Meðimurja.

Pogledajte što sam o tome pisao još u travnju 2008:

http://www.lesar.info/modules/news/article.php?storyid=292

http://www.lesar.info/modules/news/article.php?storyid=291

Tako se i dalje pljaèka Hrvatska!
Ministre Donèiæu, hoæete li i ostale auto-ceste u Hrvatskoj dati u koncesiju po modelu Bina Istra i AZM ( Auto cesta Zagreb – Macelj? Samo u ovoj godini iz državnog proraèuna tim koncesionarima æe se isplatiti ugovorna naknada u iznosu od 306,6 milijuna kuna!!! U deset godina isplaæeno im je 3 milijarde kuna. A jesu preuzeli koncesijski rizik! Uz to osloboðeni su PDV-a.

Nije govno nego se pas posrao.
Tisuæe mladih mjesecima èeka po 25.000 kuna iz programa samozapošljavanja. Ne smiju otvoriti firmu prije jer gube prava. I sada kažu da zastoja nema, samo su si uzeli time out! Zar doista misle da su ljudi maloumni? Nema novaca u proraèunu. A tko je podnio odgovornost za ne povlaèenje novaca iz EU fondova? Kriv je softver kaže Grèiæ. Softver u èijoj glavi?