Hrvatska formula za životni uspjeh:
Nakon školovanja uzmi ugovor na određeno, nemoj biti bolestan a nakon posla, umjesto u mirovinu - na groblje!



Radnici će iz svojih plaća plačati dio doprinoisa za miroviskno osiguranje.
Mirovine će se smanjiti.
Radni staž će se povečati.
Drugi stup mirovinskog osiguranja donosi manje mirovine.
Uvodi se participacija za preglede u primarnoj i specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti.
Dan ležanja u bolnici plačati će se 100 kuna.
Poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje.
Umirovljenici će plačati zdravstveni doprinos.
Mjenjati će se Zakon o radu i liberalizirati zapošljavanje i otpuštanje radnika.

U srijedu, 22.listopada Hrvatski sabor je, na prijedlog Kluba zastupnika SDP-a raspravljao i glasovao o povjerenju predsjedniku Vlade .
Nakon devet sati rasprave i, za mene iznenađujećeg dogovora SDP-a s HDZ-om, rasprava je prekinuta. ZA nepovjerenje Sanaderu glasalo je 53 zastupnika, 1 je bio suzdržan a PROTIV nepovjerenja je glasalo 75 kolegica i kolega.
Ja sam podržao SDP i glasao ZA nepovjerenje. No, nakon prospavane noći nisam siguran da sam dobro postupio. Iz kojih razloga dvojim ispravnosti moje odluke?

Moram priznati da na web stranice Vlade RH idem jako rijetko. U zgradi Vlade pak nisam bio 4 ili 5 godina. No, jedan me je čitatelj moga bloga natjerao da pažljivo pregledam web stranice naše vlade. Upozorio me je čovjek da s tim grbom nešto ne štima. Nakon pregledavanja stranica, tražio sam i fotografije snjimljene u uredima vlade Isti grba pojavljuje se i na web stranicama i na onom panou kojega koriste za press konferencije. Potom sam grb tražio i na web stranicama Hrvatskog sabora. I doista se razlikuju. Kako je moguće da Vlada i Sabor imaju različite grbove?

Ništa se dobroga u Hrvatskoj od 2004. nije dogodilo a da za to nije zaslužan Ivo Sanader. Ili kako bi članovi njegove stranke morali reći – doktor Sanader.
Pokazala je to i prošlotjedna rasprava u Saboru o povjerenju dvojici novih ministara. Tako će biti, uvjeren sam i prilikom raspraNve o pokretanju povjerenja predsjedniku Vlade koju je na dnevni red ove sjednice „ugurao“ SDP.

Ako se i što loše desilo za to su bila kriva globalna kretanja, svjetsko tržište i recesija, date okolnosti, trenutni odnos snaga u Europi, posljedice rata i totalitarnog režima …….
Procjeni li pak doktor Sanader da svi ovi izgovori neće kod javnosti proći, brzo i odrješito pronalazi krivca. I rješava ga se brzinom svjetlosti. Kao što se rješio ministrice Lovrin i ministra Rončevića. To što je samo 4 dana prije njihove smjene govorio da su to dobri ministri i da dobro obavljaju svoj posao, nema veze. Od svega i od svakoga što ili tko bi imalo mogao narušiti njegov autorite zaslužnika pere ruke kao Poncije Pilat.

„To vaše pitanje jedno s drugim, dovodite, te dvije stvari su potpuno nedovodive jadna u drugu sa svezom u svezu ne mogu se dovesti u svezu“. (Ivo Sanader u Dnevniku Nove TV, utorak, 7. listopada 2008)

Gornji citat je odgovor Ive Sanadera na pitanje novinarke koje je otprilike glasilo: jeli se moralo dogoditi strašno ubojstvo dvadesetšest godišnjakinje usred Zagreba pa da premijer reagira i smjeni odgovorne u ministarstvu i policiji?

Možete li ovu ukrajinsku riječ prevesti na hrvatski? Mala pomoć: holod = glad.
Gladomor ili opisno: ubijanje nekoga izgladnjivanjem do smrti.
Jeste li ikada do sad čuli za ovaj akt genocida protiv ukrajinskog naroda?
Priznajem, ja do prije dva tjedna nisam.
A u tom genocidu ubijeno je između 7 i 10 milijuna ljudi od čega oko 3 milijuna djece.
Gdje? U Ukrajini! Kada? 1932. i 1933. godine , za vrijeme vladavine diktatora Josifa Vasirionoviča Džugašvilia . Vjerojatno ste za njega čuli pod njegovim komunističkim nadimkom Staljin.

Proljetos se u našim medijima povela dosta ozbiljna rasprava o uvozu mesa u Hrvatsku.
Jedni su tvrdili da uvozimo previše mesa, drugi su nas umirivali s tvrdnjama da uvezene količine nisu alarmantne, treći su problematizirali kvalitetu i ispravnost uvezenog mesa a četvrti su trvdili da iza rasta uvoza stoji „mesni“ lobi. Zajedničko svima pak je bilo to da nitko nije davao službene podatke pa se stoga nije moglo razaznati tko je u pravu.
Tema me je zainteresirala i zbog odgovora na moje zastupničko pitanje postavljeno tadašnjem ministru poljoprivrede Čobankoviću o kontroli ispravnosti uvezene hrane koji bi morala provoditi Granična veterinarska inspekcija.
Prema njegovom odgovoru, u cijeloj 2006. ta je inspekcija kontroli podvrgla svega 775 uzoraka hrane na četiri granična prelaza ( Rupa, Rijeka, Goričan i Ploče) a za ostale granične prelaze ministar je ustvrdio da ne postoje uvjeti za uzorkovanje hrane.
Više o tome možete pročitati ovdje:

Da mi je netko još jučer rekao da ću i ja imati problema nakon što je Državna revizija objavila svoj nalaz nadzora nad financijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u prošloj godini, rekao bih mu da je ili lud ili glup.
Sada pak moram reči da sam ja glup i naivan.
Naime, kaj se desilo?
Ured Državne revizije u Sabor je poslao svoj izvještaj u kojem nas upoznaje s nalazom revizije provedeno u političkim strankama i kod nezavisnih zastupnika koji su do kraja prošlog mandata kao i političke stranke imale pravo na novac iz državnog proračuna „za financiranje svoga rada“. U početku mandata to je bilo oko 250.000 kuna a na kraju oko 280.000 kuna godišnje po „glavi“ zastupnika i plus 10% po „glavi“ zastupnice. . Podsječam, osim zastupnika nacionalnih manjina koji su izabrani kao nezavisni, pravo na tu izdašnu državnu donaciju imali su i zastupnici Letica, Banac, Tadić i Rožić koji su u Sabor izabrani na stranačkim listama a kasnije postali nezavisni.

Gotovo svi naši mediji analiziraju rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji.
„Izborni triler“ kako neki mediji, zbog tijesne pobjede socijaldemokrata (SD) Boruta Pahora nad SDS-om Janeza Janše (29:28 mandata) karakteriziraju rezultate još službeno nije završen jer se čekaju glasački listići poslani poštom i oni iz dijaspore. Janša nadu polaže na glasove dijaspore i očekuje da bi ti glasovi mogli utjecati na konačni rezultat jer je razlika između njega i Pahora samo 12.000 glasova. Treba spomenuti i to da je u svim anketama tjedan dana do izbora Janša vodio s 3 do 4 posto prednosti. Sve se preokrenulo u zadnji tjedan kampanje.

Temom uvoza radne snage iliti zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj bavio sam se u kontekstu nezaposlenosti u Hrvatskoj s jedne strane i zahtjeva poslodavaca za povečanjem kvote uvoza radne snage.
http://drlesar.bloger.hr/post/uvoz-radne-snage/884279.aspx

U međuvremeno je Vlada svojom odlukom kvotu radnih dozvola strancima za 2008. s nekih 8.500 povečala na 10.200 uz protivljenje sindikata na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Zanimalo me je na temelju kojih podataka su poslodavci tražili povečanje kvote, koje podatke su imali sindikati kao argumenat protivljenja i zašto je Sanader stao na stranu poslodavaca. Očekivao sam da će u tom procesu sudjelovati i ministar Primorac koji bi na temelju podataka o STRUKTRURI profesija i zanimanja radnika koje uvozimo možda shvatio što to treba mjenjati u obrazovnom sustavu Hrvatske, posebice u obrazovanju odraslih kako bi planiranje upisnih kvota ali i planiranje programa zanimanja u srednjim školama što više podešavali potrebama gospodarstva.
Za početak sam ministru unutarnjih poslova postavio pisano zastupničko pitanje i zatražio podatke o broji izdanih radnih dozvola strancima u 2007. razvrstano po državama iz koje stranci dolaze i po zanimanjima i djelatnostima u kojima su zaposleni.