UMRO STOGODIŠNJAK „TRI OSMICE“
Misu zadušnicu služi ministrant Mrsić

Zaboravite tri osmice, po osam sati rada, odmora i sna. Ako uopće nađete posao radit ćete 56 sati tjedno (naravno, na određeno), za odmor nećete imati novca jer zbog financijskih poteškoća u koje je zapao poslodavac uslijed povećanih troškova za vrijeme ljetovanja u Dubaiu, može vam smanjiti plaću. Ako se ne oduševite s tom odlukom slijedi otkaz. Uslijed stresa nećete moći spavati, a možda vam u međuvremenu sjedne ovrha na kuću, pa nećete imati ni gdje spavati.

DOŽIVOTNI RAD NA ODREĐENO VRIJEME

„Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti drugi i svaki slijedeći uzastopni ugovor na određeno vrijeme, samo ako za to postoji objektivan razlog.“ Svako ograničenje o trajanju ugovora na određeno vrijeme je uklonjeno „objektivnim razlogom“. Našem ministru je objektivan razlog bila i nedoumica kakvo će vrijeme biti za Novu godinu.


ZAKON KOJI POTIČE NEZAKONITOST
Ukoliko sud utvrdi da je radnik nezakonito dobio otkaz, sud može, u smislu obeštećenja, naložiti poslodavcu da radniku isplati najmanje 3, a najviše 6 plaća. Do sada je bilo 18 plaća. Poslodavac je stimuliran da daje nezakonite otkaze jer je trošak zanemariv.

Zakon o (r)JADU stupa na snagu po odluci Ministra protiv rada i socijaldemokratske većine.

NASTAVAK ZASJEDANJA 9. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 16. LISTOPADA 2013.
Točka dnevnog reda:
Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
DRAGUTIN LESAR:
Poštovane kolegice i kolege, gospodine predsjedniče, gospodine ministre.
Danas je u Saboru otvorena rasprava o drugoj inicijativi za ustavnim promjenama. Prisežem svoju čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske. To je tekst prisege kojeg smo svi priložili.

FONOGRAM 9. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 1. LISTOPADA 2013.

Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, PZE br. 480 - predlagatelj Vlada Republike Hrvatske
Konačni prijedlog zakona o stavljanju izvan snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, PZ br. 477 - predlagatelj 1/3 zastupnika Hrvatskog sabora
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, PZ br. 458 - predlagatelji Klub nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a
DRAGUTIN LESAR:
Poštovane kolegice i kolege.
Gospodine ministre, napravili ste sjajan posao, i vi koji ste u lipnju ove godine predlagali ovakav zakon, i vi, kolegice i kolege, koji ste glasali za taj zakon. Svi ugledniji svjetski mediji ovih dana pišu o Hrvatskoj, a kažu da je dobra promocija ako se puno piše i govori, pa taman i loše. I uspjeli ste, nema ozbiljnijeg svjetskog medija koji u zadnjih dva mjeseca nije apostrofirao sukob Europske komisije i Hrvatske.

Aktualno prijepodne
09. sjednica Hrvatskoga sabora
18. rujna 2013. - fonogram
DRAGUTIN LESAR:
Pitanje je za ministra zdravlja.
Poštovani ministre na početku svoga mandata pristali ste na smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13% i time umanjili godišnji prihod javnog zdravstvenog sustava za oko 2,5 milijarde i bili ste svjesni tog trenutka da nasljeđujete između 4 i 5 milijardi kuna dugovanja iskazanih, neiskazanih sasvim svejedno koje su vam ostavili vaši prethodnici. Uvjeravali ste da kvaliteta i količina prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja neće biti smanjivana.
Danas je započeo štrajk bolničkih liječnika i medicinskih sestara s kojima izražavam solidarnost ne samo zbog toga što je problem u kolektivnom ugovoru nego ukazuju i na stanje sustava, nedostatak oko 4, 4,5 tisuće liječnika, 12, 13 tisuća medicinskih sestara, jedan nakaradni sustav financiranja bolničkog sustava kroz limite koje jednostrano određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Provodite tobožnju sanaciju bolnica, a zapravo krpate loš financijski sustav započet 1.07. još '96. a iza toga se zapravo krije ukidanje odjela, službi, poliklinika, ambulanata u pojedinim bolnicama jer želite dio usluga učiniti što nedostupnijim osiguranicima, što dalje od njih da stimulirate one koji imaju novac da idu kod privatnika. Povećavate dopunsku osiguranje za najsiromašnije s 50 na 70 kuna.

Prošle godine Vlada je u Centar banku uložila „svojih“ 50 milijuna kuna. Ministar Linić objasnio je da je spašavanje te privatne banke jeftinije nego stečaj i da će baku prodati a kupac je dokapitalizirati. Sada je baka bankrotirala a kupac odustao. Uz onih 50 milijuna kuna i mirovinski fondovi (drugi stup) izgubili su 24 milijuna, ne svoga novca nego novca osiguranika. A državnu banku, HPB će prodati jer kažu, nema država ni novca za dokapitalizaciju ni interes da se bavi bankarstvom. Valjda zato što neki (bivši) članovi Vlade nisu u HPB-u uspjeli provesti muljažu kao u Centar banci.
Najvećom pak nadzornom tajnom ostaje uloga HNB-a.
U četiri godine četiri banke su propale a da HNB nije na vrijeme reagirao

„Kada naučimo biti neposlušni konceptu profita kako ga vide računovođe, otvaramo vrata civilizacije.“ (John Maynard Keynes)

„Morate stvoriti pozitivnu poduzetničku klimu“ poruka (ili naredba) je Svjetske Trojke (MMF, Svjetska banka i EK) ne samo Hrvatskoj nego svim državama koje pokušavaju izaći ili izbjeći dužničko ropstvo i zadržati barem dio ( monetarnog, financijskog, energetskog) suvereniteta.

Prije nekoliko dana u Dnevniku HTV-a objavljena je vijest da je naše ministarstvo gospodarstva bez javnog natječaja potpisalo ugovor s kompanijom „Spectrum“ iz Norveške o seizmičkom istraživanju Jadranskog mora. Ta se istraživanja koriste, između ostaloga i za utvrđivanja potencijalnih nalazišta ugljikovodika- nafte i plina.
Rezultati tih istraživanja za svaku su državu od najvećeg energetskog značaja a samim time i jedna od najveći tajni. Zbog toga u Zakonu o rudarstvo ali i u novom posebnom Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika piše:

Ako još nemate stav o prodaji Croatia osiguranja, možda će vam ovi podaci olakšati riješiti dilemu. Što je (sve) Croatia osiguranje? Onim poslovima osiguranja u Hrvatskoj za koje znate dodajte :
- CO Mirovinsko društvo ( 3. stup mirovinskog)
- PBZ Croatia osiguranje ( 2. stup mirovinskog)
- CO Leising
- CO tehnički pregledi
- HERZ – tehnički pregledi Požega
- Slavonijatrans – tehnički pregledi S. Brod
Svemu tome još dadojate poslove osiguranja:
- Croatia Lloyd
- Croatia zdravstveno osiguranje
- CO Ljuboški
- Melenium Beograd
- CO Sigurimi Priština
- CO Život Skopje
- CO Neživot Skopje
Godišnja premija osigurana koju CO naplati je oko 2,9 milijardi kuna, kapital društva je oko 2 milijarde a imovina oko 1,5 milijardi kuna.
Stručnjaci kažu da se prilikom utvrđivanja vrijednosti osiguravateljske tvrtke godišnja premija osiguranja množi s tri pa čak do pet. To bi značilo da CO vrijedi oko 12.2 milijarde kuna.
K tome treba spomenuti i oko 600 milijuna kuna zadržane dobiti iz ranijih godina koju vlasnik (sadašnji ili novi) može povući odmah. Dobit u prvih 6 mjeseci ove godine je oko 70 milijuna.
Koju cijenu bi vi , kao minimalnu, postavili da vi prodajete CO ?

Ovo je skandalozno!!! Prije sat i pol (petak oko 18,00) dobio sam poziva za sjednicu odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Sutra u 9,00 ! Dnevni red: odluka o pristupanju promjenama Ustava. Predlagatelji grupa zastupnika SDP +Kajin. A prijedlog još nije ni uvršten na dnevni red Sabora. Proceduralna sramota! A sadržaj? Nastavak ideološkog prepucavanje SDP-a i HDZ-a – ne zastarijevanje politički motiviranih ubojstva. Znači svih ubojstava ( ne zna se od kada, 1918, 1940, 1971, 1990....?????) jer se tek istragom može utvrditi motiv ubojstva.

NASTAVAK ZASJEDANJA 8. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA
ODRŽANE 13. LIPNJA 2013.
Točka dnevnog reda:
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 375;
DRAGUTIN LESAR:
Olakšati otpuštanje da bi se lakše zapošljavalo! Ta mantra u Hrvatskoj se ponavlja već nekoliko godina, posebice u posljednjih nekoliko mjeseci i pokušava se sve nas uvjeriti da samim činom olakšavanja otpuštanja radnika ćemo stvoriti klimu da se ti isti ili neki drugi radnici danas nezaposleni ili budući budu lakše zapošljavali. Naravno da to nije točno jer ta mantra je preuzeta iz onih država i sustava koja nije stala samo na olakšavanju otpuštanja nego je tržište rada daleko cjelovitije uredila a ulogu države ojačala na tržištu rada. Ti isti ljudi još uvijek ne razumiju razliku a to je svjetonazorsko pitanje između sigurnosti radnog mjesta, što je stvar povijesti, i sigurnosti prava na rad, što je obaveza države. Postoji li, pitam njih sve koji tu mantru ponavljaju, rad radi čovjeka ili postoji čovjek radi rada? Da li je čovjek stvoren zato da bi radio i nekome donosio profit ili rad postoji zato da čovjek radom sebi osigurava ezgistenciju? I sigurnost prava na rad nije samo pitanje našeg ustavnog uređenja i određenja nego i suština kršćanskog nauka o pravu čovjeka. I svi oni koji to ne razumiju i smatraju da samo olakšavanjem otpuštanja čine korist poslodavcima i tobožnje omogućavanje razvoja društva griješe.