Hrvatska ima ozbiljnu pravnu prazninu u reguliranju prava lokalnih, regionalnih i državnih dužnosnika u sluèajevima kada su dužnosnici
- u istražnom zatvoru
- u bijegu pred pravosuðem
- a od danas i novom institutu – zabrana obavljanja djelatnosti – obnašanja dužnosti ( odluka suda u Zagrebu)
Zbog toga u svim ovim sluèajevima imaju pravo na plaæu kao da dužnost obnašaju. Ponukan današnjom odlukom suda u Zagrebu, po peti puta sam danas u Saboru pozvao vladajuæu koalicija da hitnom intervencijom to riješe zakonom. Ako to predložimo mi, èekati æe na otvaranje rasprave barem godinu dana. Više mi je dosta da se moram sramiti i zbog tih bitanga ali i zbog zakonodavnog propusta. Ili doista vladajuæi misle da ništa ne treba mijenjati? Kao što ni HDZ to nije želio riješiti .

DRAGUTIN LESAR:
Pitanje za predsjednika Vlade.
Kome se pogoduje uništavanjem Imunološkog zavoda, za èiji se raèun to radi? Na èiji trošak to znamo, na trošak javnog zdravstva. Ali pitanje je dakle u èiju korist Vlada dopušta da Imunološki zavod propada.
Polazim od pretpostavke, predsjednièe Vlade da pratite provedbu Strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom u kojoj je Imunološki zavod uvršten u kategoriju od razvojnog znaèenja za Republiku Hrvatsku. Vlada imenuje i Upravu i Nadzorni odbor. Ne znam da li ste èuli ili proèitali da je Imunološki zavod izgubio dio dozvola za svoje proizvode, da zaposleni ne primaju plaæe, da štrajkaju ali rade kako bi pokušali spasiti ono što se spasiti da, a istovremeno se prema navodima medija u Hrvatskoj krvna plazma uništava jer ju nema tko preraditi.
Imati Imunološki zavod koji proizvodi antitoksine, virusna i bakterijska cjepiva i preraðuje krvnu plazmu, pravo je bogatstvo za javno zdravstvo. U Hrvatskoj se ona uništava, u zemlji u kojoj je tako razvijeni sustav dobrovoljnog darivanja krvi, krv besplatna, a ono što je posebice bitna s minimalnom prokuženošæu. Ja smatram da treba velika sposobnost da se u takvom okruženju imunološki uništava. Ako pak nije u pitanju velika sposobnost, onda je to kriminalna namjera uništavanja takve institucije od znaèaja za javno zdravstvo.

Od same spomeni rijeèi „porez“ mnogima se diže kosa na glavi. Koliko vrsti poreza imamo? Koliko se po kojem porezu naplati? Èiji su prihodi ti porezi? Ako vas odgovori zanimaju, možete pregledati odgovor na moje zastupnièko pitanje. Podaci se odnose na razdoblje prvih 6 mjeseci ove godine.

Praktièki ova komisija u ime Hrvatskog sabora bdije i rješava žalbene postupke u javnoj nabavi vrijednoj 22 milijarde kuna državnog novca, novca lokalne i regionalne samouprave. Ovo æu još tri puta poslije ponoviti zbog onoga što smatram da u ovom izvještaju nedostaje.

Zašto su ti porezni prihodi manji? Ili zašto mogu biti manji? Recimo da su smanjeni porezi ali nisu. Da je poveæana utaja poreza, ali nije, naroèito nakon uvoðenja fiskalizacije. Treæi razlog je smanjena potrošnja. Možda postoji 4.-ti, 5.-ti, 6.-ti ali ja æu stati na ovom 3. Dakle ne vjerujem da su smanjeni porezi, ne vjerujem da je došlo do poveæanja utaje poreza nego smatram da je došlo do smanjenja potrošnje.
Tko plaæa porez na robu i usluge? Krajnji potrošaè. Graðanin. Oni su manje poreza platili 2 milijarde 750 milijuna. Zašto? Jer imaju manje novaca. Kada je taj proces poèeo, kada je cijeli koncept rasta BDP-a i razvoja hrvatskog društva poèivao na javnim investicijama, kolega Liniæ je o tome prije govorio koje su izostale. A s druge strane represivne mjere štednje kao èarobni štapiæ spašavanja hrvatskog gospodarstva. I evo posljedice 2 milijarde 750 milijuna manje poreza na robe i usluge.I možemo i dalje nastaviti istim pristupom, istom politikom i na kraju godine konstatirati da æe to biti 5 milijardi manje, dobro možda turistièka sezona nešto malo to izbalansira, ali ne puno. Jer ne vjerujem da je autor prijedloga ovoga proraèuna a to je kolega Liniæ toliko pogriješio u procjenjivanju moguæih poreznih prihoda na robu i usluge.

Pogriješiti je ljudski, priznati pogrešku još je ljudskije i lakše oprostivo. A kada su i na kraju pojave, što volim tu rijeè iz Poslovnika, pojave u pitanju, ja vidim jednu pojavu koju premijer ne vidi. Danas je hrvatski radnik jednu plaæu od ulice, zakasni li u obitelji jedna plaæa, ili zbog otkaza ili zbog neisplate ili smanjenje plaæe, slijede dugovi. Onda ide blokada, nakon blokade ide ovrha, nažalost preveliki broj ljudi i deložacija gdje im se nekretnine prodaju za polovicu vrijednosti, za jednu treæinu duga, odnosno za 30 tisuæa u stanju su prodati kuæu, 200 tisuæa za 100 tisuæa i to nije problem.

58 odluka o sankcijama obustave od plaæe je povjerenstvo donijelo u 2013., a iznos te obustave je 294 tisuæe kuna od kojih se 76 tisuæa kuna neæe moæi naplatiti. Zašto? Zato što u zakonu stoji da se radi o obustavi plaæe dužnosnika koju prima dok je dužnosnik. Ako je u meðuvremenu prestao biti dužnosnik i više ne prima plaæu kao dužnosnik ili ako je volonter onda oèito ne dolazi pod udar sankcije obustave plaæe jer se ovdje primjenjuje ili odstupa od opæeg sustava izvršenje novèanih kazni. To je takoðer toèka normativnog propusta koja traži zakonski popravak. Dakle, ne razumijem kako se moglo dogoditi da samo kod ovog sankcioniranja novèanog dolazi do takvog propusta da je definirana samo plaæa dužnosnika kada se radi o novèanoj kazni.

Na listi najveæih prijetnji za svjetski poredak i sigurnost koju bi sastavila obavještajna služba (a onda i vladajuæa politika) bilo koje èlanice NATO-a i EU sigurno bi se našli , ne nužno i tim redoslijedom: Al Qaeda, Al-Nusra, ISIL, Talibani, Muslimanska braæa, Hamas .....Dobro, možda bi naša SOA dodala i Selefije (Vehabije).
Svi ti pokreti ili organizacije imaju puno toga zajednièkoga a o èemu možete slušati-èitati u medijima. I o èemu zbore veliki svjetski državnici.
Ali imaju i nešto zajednièko što nikada ni od jednog državnika neæete èuti a rijetko æete to moæi proèitati i u medijima.

Al – Qaeda osnovana je od strane CIA-e, naoružana i financirana od strane SAD-a s ciljem borbe protiv sovjetske okupacije Afganistana (za javnost: borba protiv širenja komunizma u arapskim (islamskim) državama

Talibani - fundamentalistièki islamski (sunitski) pokret u vrijeme borbe protiv sovjetske (SSSR) okupacije Afganistana imao je veliku diplomatsku (neki kažu i više od toga) potporu SAD-a.

ISIL kao dio antirežimske sirijske koalicije i sudionik nastavka Arapskog proljeæa takoðer je naoružavan od strane i SAD-a ali i EU. Èak je i Hrvatska slala oružje toj koaliciji.

I Rusija je pomagala, naoružavala i savjetovala pojedine pokrete. Sve do drugog rata u Èeèeniji 1997. u kojemu su uz èeèenske sudjelovali i drugi islamski pokreti.

Nadam se da æe Škoti 18. rujna odluèiti ispravno i glasati za samostalnu Škotsku.
Ishod toga referenduma uvelike može pomoæi i Kataloncima u težnjama da i oni održe referendum o samostalnosti unatoè protivljenja Madrida i cijele vrhuške EU.
Ako ste primijetili, naša vlast o tome nema stav. Vodimo europsku politiku?!
A 1991. smo se èudili zašto Europa ne razumje naš referendum o samostalnosti.
Raspad Sovjetskog saveza, Èehoslovaèke, Jugoslavije, previranja u Belgiji gdje i Flamanci (Flandrija) Valonci (Valonija) traže novo rješenje, Škotska, Katalonija i Baskija dokaz su da ni komunisti ni liberali (jedni i drugi nametali su doktrinu da nacija nije ništa) nisu uspjeli nadjaèati doktrinu prava naroda na samoodreðenje koju je promovirao predsjednik SAD-a Thomas Woodrow Wilson još 1918. godine.

25. svibnja podnio sam ostavku na mjestu predsjednika Hrvatskih laburista iz razloga preuzimanja politièke odgovornosti zbog ne osvajanja mandata na EU izborima. Tom ostavkom prestalo mi je èlanstvo u svim tijelima Stranke. Ostavkom sam želio omoguæiti konsolidaciju stranke kako u programskom tako i u kadrovskom smislu. I ni na koji naèin nakon toga nisam utjecao na odluèivanje na sjednicama Predsjedništva ili Nacionalnog vijeæa.