Fingirani sukob Kaptola i HDZ-a
Datum 2008/7/19 15:43:15 | Topic: Blog
| Prelistavajući današnje novine uočio sam da se mnogi komentatori (vikend je idealan za njih) bave navodnim sukobom Vlade (čitaj HDZ-a) i Kaptola (čitaj Katoličke crkve). Povod za te komentare o tom navodnom sukobu je Zakon o zabrani diskriminacije kojega je Hrvatski sabor usvojio na kraju proljetnog zasjedana. U današnjem „Večernjem listu“ čak se troje komentatora (Mladenka Šarić, Žarko Puhovski i Smiljko Sokol) dohvatilo obrazlaganja pozadine i raspleta tog, po njima najžešćeg sukoba svjetovne i crkvene vlasti do sada.
Iako se čak i najekstenzivnijim tumačenjem spornog zakona doista ne može izvući zaključak da će taj zakon legalizirati istospolne brakove i dati im pravo na posvojenje djece, Katolička crkva ustala je protiv toga zakona i upotrijebila do sada najžešću artiljeriju. Ni druga strana, Vlada doktora Sanadera nije ostala dužna. Odgovori s Markova trga bili su podjednako oštri i razarajući. Dva dana zabavljali su nas ratom priopćenja u kojima su jedni negirali izjave drugih, pa potom tumačili što su mislili kada su nešto napisali, opovrgavali postizanje dogovora a Kaptol je čak Jadranku Kosor optužio za manipulaciju informacijama i rezultatima navodnih dogovora. No, je li na sceni bio istinski sukob?
Ja mislim da ne. Oba partnera hinila su svađu, sukob i nerazumijevanje. Razloga za ovo moje mišljenje je više.
Prvi je taj da je u danima tobožnjeg sukoba o zakonu o zabrani diskriminacije Vlada u Sabor poslala još jedan zakon koji je samo prije par mjeseci izazivao još oštrije sukobe na relacji Sanader-Bozanić a to je Zakon o trgovini. Katolička crkva godinama je vodila bitku pokušavajući natjerati Sanadera da trgovinama zabrani rad nedjeljom. Previše je ljudi nedjeljom umjesto u crkve odlazilo u trgovačke centre. Biskupe je uhvatila panika jer ni propovjedima s oltara nisu uspjeli vjernike prisiliti da se odreknu nedeljnje kupnje. Najstariji Zakon, Biblija, nije bio dovoljan da vjernici nedjelju prihvate kao dan koji se mora posvetiti obitelji i bogoslužju. Te su stoga posegli za svjetovnim zakonom koji umjesto pokora za grijehe predviđa novčane kazne.
Pritisnut s više strana i od više lobija, Sanader je u zakon o trgovini uglavio kompromis: nedjeljom i praznicima trgovine ne rade osim od srpnja do rujna te u prosincu kada nedjelje i nisu tako bitne za prava radnika, njihove neplaćene nedjelje, prekovremene sate a i vjernici će umjesto crkvi ljeti i zimi moći hodočastiti trgovačke centre. Kada je taj zakon u Saboru raspravljan u „prvom čitanju“ gospoda biskupi gotovo svaku propovjed koristili su za napade na taj zakon.
Sada, kada je Sabor taj zakon imao u „drugom čitanju“ i kada je o njemu glasovao, biskupi su se pravili kao da o tome pojma nemaju. Zašto? Zašto sada nisu zastupnike p(r)ozivali da o tom zakonu glasaju u skladu s učenjem Crkve?
Drugi razlog vidim u činjenici da su do sada potihi prigovori Europske komisije o prevelikom utjecaju Katoličke crkve na svjetovnu vlast u Hrvatskoj postali sve glasniji. Pogotovo nakon što je Hrvatska u sklopu pregovora s EU postavila zahtjev za izuzećem (odgodom – pravo na prijelazno razdoblje) usklađenje onog dijela poreznih zakona kojima je Katolička crkva oslobođena poreza na svoje prihode. Stvar dodatno komplicira i činjenica da se Katolička crkva financira direktno iz državnog proračuna (posljedica međudržavnih ugovora RH i Svete stolice) dok s drugim vjrskim zajednicama ili crkvama takovih ugovora (za sada) nema.
Nije li ovaj „sukob“ oko zakona o zabrani diskriminacije posluđio Sanaderu kao „dokaz“ da se njegova stranka i vlada otrgla (pre)velikoj povezanosti s Katoličkom crkvom?
Treći su razlog nadolazeći lokalni izbori u svibnju iduće godine. Očekujem reprizu događanja iz jeseni prošle godine. Tada je naime Vlada, uoći parlamentarnih izbora s različitih pozicija u proračunu Katoličkoj crkvi dodjelila oko 140 milijuna kuna sredstava za „zaštitu sakralnih spomenika kulture“. Čini mi se da za sakralne spomenike kulture opet dolaze zlatna vremena, već početkom iduće godine.
|
|