Ratni zločin ne zastarijeva !?
Datum 2008/11/24 12:13:55 | Topic: Blog
| Koliko ste puta do sada čuli ovu laž?
Jeste li znali da je Konvenciju UN-a o nezastrijevanju ratnih zločina potpisalo svega 52 države – članica UN-a?
Koliko ste puta do sada čuli ovu laž?
Jeste li znali da je Konvenciju UN-a o nezastrijevanju ratnih zločina potpisalo svega 47 država – članica UN-a?
Tema ratnih zločina i zločinaca u Hrvatskoj je pristutna od početka Domovinskog rata.
Gotovo svi i gotovo uvijek u tim rasprava iznose tvrdnju da ratni zločin ne zastarijeva.
Ako se pri tome misli na Ustav i zakone Hrvatske onda je ta konstatacija točna. Ali ako se misli na međunarodno pravo onda je to samo djelomično točno. Preciznije, to je točno ako se misli samo na onih 52 države, među kojima je i Republika Hrvatska, koje su ratificirale Konveciju UN-a o nezastarijevanju ratnih zločina. A ni jedna država-članica G7 to nije učinila.
Jeli vam sada jasnije zašto ratni zločinci biježe u Veliku Britaniju, Italiju, Francusku, Kanadu ili SAD?
I tu dolazimo do svaršenog cinizma međunarodne politike: države koje nisu ratificirale spomenutu konveciju, vršile su i vrše najveći pritisak na Hrvatsku .
Ne samo da su odbijale izručiti osobe koji su bili optuženi za ratne zločince već su odbijale izručiti i osuđene. Čak što više, neki od njih dobili su i državljanstva tih država unatoč toga što su se nalazile na Interpolovoj tjeralici.
Ovu ozbiljno temu u Vijeću Europe otvorio je Miljenko Dorić, član izaslanstva Hrvatske u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i predsjednik Pododbora za lokalnu i regionalnu demokraciju.
Evo kratke kronologije njegovih napora :
- krajem sljedeće godine prestaje raditi sud u Haagu (rusi su najavili veto ako druge članice UN-a predlože da se produži rad ovog suda). Na popisu suda u Haagu nalazi se 161 ime. Dvojica su još u bijegu!
- broj ratnih zločinaca je najmanje deset puta veći nego li se spominje u Haagu. Što s njima?
- međunarodna zajednica poručuje Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu da međusobno izručuju osumnjičene za ratne zločine i da im sude, svijesni činjenice da istinske pomirbe nemože biti dok svi ratni zločinci ne budu osuđeni za svoje zločine.
- 25. travnja 2008. Miljenko Dorić upozorava međunarodnu zajednicu putem podneska u Vijeću Europe (VE) da dio odgovornosti leži upravo na njima. U podnesku podsjeća zemlje članice VE da je veliki broj ratnih zločinaca izbjegao s područja bivše države i danas slobodno živi u drugim europskim državama te Kanadi i SAD (imaju status promatrača u VE). Primjeri: Kadijević, Španović, Travica, Brčić, Pavić i mnogi drugi.
- 09. rujna 2008. Dorić je saslušan od strane članova Odbora za pravna pitanja Parlamentarne skupštine VE (sjednica održana u Parizu). Pored argumenata koje je iznio u podnesku Dorić je istaknuo neprihvatljivu situaciju da neke zemlje članice VE bez provjere daju državljanstvo osumnjičenim za ratne zločine, pa čak i onima koji su (u odsustvu) osuđeni za ratne zločine. Ništa se ne poduzima protiv onih koji se nalaze na tjeralicama Interpola, iako je poznato u kojim zemljama žive neki od tih zločinaca. Nadalje, pojedine države koje ne izručuju svoje državljane ne čine ništa da im sude iako su im dostupni svi dokazni materijali. Zašto im ne sude? Zanimljivo je da velika većina zemalja članica UN-a nije nikada ratificirala Konvenciju o nezastarijevanju ratnih zločina. To je učinilo samo 52 države od ukupno 192 članice. Od velike sedmorke (G7) niti jedna nije ratificirala ovaj dokument. Prijedlog i mišljenje: Odbor je jednoglasno podržao Dorićevu inicijativu i predložio da se pripremi izvješće na ovu temu te da se izrade odgovarajuće preporuke.
- 3. listopada 2008. Bureaux Parlamentarne skupštine prihvatio prijedlog i obvezao Odbor za pravna pitanja da odrede izvjestitelja po ovoj temi.
- 11. studenog 2008. godine Odbor je (između dva kandidata) izabrao Dorića za izvjestitelja (sjednica održana u Moskvi).
Nakon izvješća Miljenka Dorića, Parlamentarna skupština VE otvara raspravu. Ova rasprava očekuje se sredinom iduće godine .Kolega Dorić predložiti će i usvajanje Preporuke za čije usvajanje trebaju glasovi dvije trećine prisutnih parlamentaraca.
Hrvatska diplomacija do sada nije pokazala veliki interse za ovu temu.
Hoće li i raspravu u VE propustiti?
Popis država koje su pristupile Konveciji možete pogledati ovdje:
http://www2.ohchr.org/english/bodies/ratification/6.htm
|
|