
Kako jamac postaje siromah
Datum 2008/11/30 11:08:26 | Topic: Blog
| Biti nekome jamac za kredit. Što bi to trebalo značiti? Preuzeti dug po kreditu ako dužnik ne može vratiti dug ili ako on postane nedostupan, umre bez nasljednika i imovine ili ako naprosto zbriše u inozamstvo. Najkrače, jamac postaje dužnik ako banka ne može od dužnika naplatiti potraživanje. Ako ste povjerovali da je ova definicja približno točna, grdno ste se prevarili! Barem kada su u pitanju banke u Hrvatskoj. Ne napisah „hrvatske banke“ jer takovih i nema.
Biti nekome jamac za kredit. Što bi to trebalo značiti? Preuzeti dug po kreditu ako dužnik ne može vratiti dug ili ako on postane nedostupan, umre bez nasljednika i imovine ili ako naprosto zbriše u inozamstvo. Najkrače, jamac postaje dužnik ako banka ne može od dužnika naplatiti potraživanje. Ako ste povjerovali da je ova definicja približno točna, grdno ste se prevarili! Barem kada su u pitanju banke u Hrvatskoj. Ne napisah „hrvatske banke“ jer takovih i nema.
Prije nekoliko mjeseci obratila mi se gospođa Ana iz Varaždina. Nesrtena je žena bila jamac nekom poznaniku koji je naprosto odlučio da više neće vraćati kredit. Živ i zdrav i danas se šepuri po Varaždinu. Kada je banka od nje zatražila da kao jamac preuzme kreditnu obavezu Ana je instiktivno reagirala: pa čekajte ljudi, dužnik vam je tu , u Varaždinu, živi u velikoj kući, ima imovinu, živ je i zdrav, pa što od njega ne naplatite dug? Banka odgovara da se ona ne misli natezati s dužnikom, nekretnine nisu njegove, nema prihoda i ne postoji mogučnost naplate duga. Kako nekretnine nisu njegove, pa kredit je uložio i njihovu izgradnju, dogradnju, adaptaciju? Pa zar niste tražili hipoteku na njih? Vi ste gospođo, jamac i izvolite otplatiti kredit i nemojte se mješati u našu poslovnu politiku, odbrusili su iz banke. I po kratkom postupku banka sjeda na plaću jamca. Ana i danas otplaćuje kredit. Ali, Ana se nije pomirila s tom nepravdom, uporno je tražila zaštitu svojih prava i došla do sudske presude da je dužnik namjerno prevario (obmanio, doveo u zabludu) jamce. O njenom sam slučaju razgovarao sa svima za koje sam mislio da Ani mogu pomoći: Pučkim pravobraniteljem, sada već bivšom ministricom pravosuđa, državnim tajnikom u tom ministarstvu, slučaj sam prezentirao i u Saboru i predlagao promjenu zakona koji bi banke obavezivala da u pokušaju naplate duga najprije moraju iskoristiti sve mogućnosti naplate od dužnika pa tek onda od jamaca. Ukoliko pak je banka učinila propust u tom postupku gubila bi pravo naplate duga od jamca. Svi s kojima sam razgovarao i koji su pregledali dosje od nekoliko stotina stranica dokumenta i sudskih presuda složili su se da se radi o velikoj društvenoj nepravdi. Banka je propustila zaštiti svoje interese kod dužnika i dug naplatila od jamca. Istovremeno dužnik uživa imovinu koja je stvorena odobrenim kreditom. Na temelju prijevare, što je i sud utvrdio. Ako ste na trenutak pomisli da Ana tužbom protiv dužnika može nadoknaditi svoje jamstvene obaveze , prevarili ste se. A taj dužnik , prema našim zakonima, po mišljenju općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu nije počinio ni kazneno djelo! Država je stala na stranu prevaranta, on je pošteni građanin a gospođa Ana plaća njegove dugove.
Prije nekoliko dana od gospođe Ane dobio sam pismo. U njemu me upozorava na još jedan sličan ali u socijanom smislu daleko teži slučaj. Gospođa Kristina, samohrana majka iz Varaždinskih Toplica uz asistenciju policije odvedena je na izdržavanje zatvorske kazne jer je uvrijedila sutkinju ( nisam siguran da li općinskog suda u Novom Marofu ili Županijskog suda u Varaždinu). Zašto i kako je Kristina uvrijedila sutkinju? Njen pokojni otac bio je hipotekarni jamac jednom poduzetniku, vlasniku privatne tvrtke, ima čovjek stan u Varaždinu, solidan auto i već pogađate, sve je prenio na svoga sina. Za banku, dužnik bez imovine. Nakon očeve smrti gospođa Kristina nije mogla nasljediti kuću jer je bila pod hipotekom i postala je vlasništvo banke. Banka pak je pokrenula postupak deložacije samohrane majke četvero djece. Boreći se za svoje egzistencijalno pravo gospođa Kristina je opsovala sutkinju. Sada izdržava zatvorsku kaznu u trajanju od 14 dana. S obzirom da kuća nije njezina, nema pravo ni na nužni smještaj. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu ne smatra da je taj ugledni građanin (dužnik) počinio kazneno djelo prijevare. Banka se s njime ne želi natezati. Tako će mu ostati sva blagodat koju je stekao kreditom. Kristina će ostati bez kuće i nužnog smještaja. Troje od četvero djece su malodobni. Sada se još može desiti da joj centar za socijalnu skrb oduzme djecu „jer ne može o njima skrbiti“! Država je veoma efikasno zaštitila uglednog poduzetnika. I njevjerojatno efikasno sankcionirala Kristinu koja je u afektu opsovala sutkinju. I , dragi moji, sve je „u skladu s pozitivnim zakonskim propisima“. Vjerujete li još u onu odredbu iz Ustava Republike Hrvatske da su pred zakonom svi jednaki i da je Hrvatska socijalna država?
|
|