KZ , ZKP, USKOK
Datum 2008/12/17 10:01:13 | Topic: Blog
| U ponedjeljak, 15. prosinca 2008. posljednjeg dana zasjedanja Sabora u ovoj godini (na kojoj nisam bio prisutan zbog smrtnog slučaja u obitelji) usvojena su dva značajna zakona. Prvo, dopunjen je Kazneni zakon (članak 82.) kojim se sada omogućava oduzimanje imovine pripadnicima organiziranog kriminala. Rješenja koja su unijeta u zakon, za razliku od dosadašnjeg, polaze od toga da je SVA imovina koju posjeduje osumljičeni pripadnik organiziranog kriminala (definicija o tome u Zakonu o USKOK-u) (ili je ona prenesena u stvarno ili fiktivno vlasništvu članova obitelji) stećena počinjenjem kaznenog djela
U ponedjeljak, 15. prosinca 2008. posljednjeg dana zasjedanja Sabora u ovoj godini (na kojoj nisam bio prisutan zbog smrtnog slučaja u obitelji) usvojena su dva značajna zakona. Prvo, dopunjen je Kazneni zakon (članak 82.) kojim se sada omogućava oduzimanje imovine pripadnicima organiziranog kriminala. Rješenja koja su unijeta u zakon, za razliku od dosadašnjeg, polaze od toga da je SVA imovina koju posjeduje osumljičeni pripadnik organiziranog kriminala (definicija o tome u Zakonu o USKOK-u) (ili je ona prenesena u stvarno ili fiktivno vlasništvu članova obitelji) stećena počinjenjem kaznenog djela. U raspravi sam ministra Šimonovića upozorio da će i Zakon o USKOK-u trebati dopuniti jer taj zakon omogućava pokretanja postupka sudske privremene zabrane raspolaganja imovinom koja traje do pravomoćne presude o uduzimanju imovine. Problem je u tome što Zakon o USKOK-u daje pravo zahtjevanja privremene zabrane raspolaganja imovinom za koju se sumnja da je stećena počinjenjem konkretnog kaznenog djela za koje se vodi postupak dok Kazneni zakon daje osnova za sumnju da je SVA imovina stećena počinjenjem toga ili drugih kaznenih djela. Ministar se složio s mojim upozorenjem pa je za očekivati da će mo na slijedećoj sjednici dobiti i izmjene zakona o USKOK-u i uskladiti ga sa sada već usvojenim Kaznenim zakonom. Usput, sugerirao sam ministru da Vladi predloži donošenje propisa kojim bi se reguliralo raspolaganje oduzetim nekretninama organiziranom kriminalu po uzoru na Italiju gdje se sve nekretnine daju u vlasništvo lokalnoj zajednici a može se koristiti za opće dobro (dječji vrtići, domovi za cjelodnevni boravaka, hospiciji, centri za lječenje ovisnosti, poljoprivredna proizvodnja s zaštićenim porijeklom...)
Drugi zakon, također važan nije bio u fazi izmjena ili dopuna, nego je potpuno novi. To je Zakon o kaznenom postupku.
Po prvi se puta desilo da je predlagatelj u cijelosti ili djelomićno prihvatio desetak amandmana oporbenih zastupnika. Najviše amandmana na ZKP imao je kolega Josipović i veći dio toga je prihvaćen, neki u cjelosti neki djelomično a neki „ prihvaćamo ali s dopunom“ ili „prihvaćamao ali u izmjenjenom sadržaju“ . Jedan od prihvaćenih amndamana „ ali s dopunom“ bio je i moj.
Naime, u prvom čitanju toga zakona upozorio sam na dvije odredbe koje, po meni doista krše ljudska prava.
Prva se odnosila na postupak pretresa stana ili drugih prostora ili osoba po sudskom nalogu koji vrši policija. Prema sada već starom zakonu, nakon pretresa policijski službenik morao je sastaviti zapisnik kojega su potpisivali porisutni svjedoci i osoba čiji je prostor ili koja je bila podvrgnuta pretresu ALI NIJE IMALA PRVAO DOBITI PRIMJERAK ZAPISNIKA.
Ako bi se protiv te osobe pokrenuo kazneni postupak, taj zapisnik bio bi dio opužnog akta ali ako u pretresu nije nađeno ono što se tražilo, građanin NIKADA nije imao pravo dobiti taj zapisnik.
U konačni prijedlog ZKP-a , predlagatelj je već ugradio sada NOVU odredbu da se odmah po sastavljanju zapisnik MORA uručiti i osobi čiji je prostor pretresen ili koja je podvrgnuta pretresu.
Drugi problem u ZKP-u , po mom mišljenju bile su odredbe koje reguliraju postupak držanih odvjetništva u slučaju podnjetih kaznenih prijava a koje oni nakon izvidnih radnji ili kriminalističke obrade ODBACUJU zbog toga što nisu nađeni elementi ili dokazi počinjenja kaznenog dijela. Po starom zakonu, rješenje o odbačaju kaznene prijave državno je odvjetništvo dostavljalo PODNOSITELJU ( policija, druga državna tijela ili građanin) prijave ali ne i osobi protiv koje je prijava podnjeta i nad kojom je vršena kriminalistička obrada. Ako je policija , po nalogu državnog odvjetništva provodila kriminalističku obradu po toj prijavi, u dosje građanina upisivala se napomena „ vršena krim. obrada“ ali ne i REZULTAT te krim. obrade. Ta napomena iz policijske evidencije se NIKADA NE BRIŠE.
O dva slučaja koja dovoljno govore o takovim situacijama sam već pisao na
http://www.lesar.info/modules/news/article.php?storyid=294
Nakon prihvaćenog amandmana kojega sam podnio na prijedlog ZKP-a i napomene predstavnice Vlade „ prihvaća se ali s dopunoma ...“ taj dio zakona sada otprilike glasi
„.... državno odvjetništvo izvještaj o odbačaju prijave dostavlja ponositelju i na zahtjev, osobi ili osobama protiv koje je prijava podnjeta...“
I da skratim, sada će i oni građani koje je obrađivala policija i državno odvjetništvo a protiv njih nisu pokrenuti kazneni postupci po prijavama državnih tijela, policije ili (anonimnih) građana moći dobiti pisani dokumenta da nisu počinili kazneno djelo za koje se ih je teretilo u prijavi.
Moram priznati da me cijelo vrijeme čudilo kako to da NI JEDNA udruga za zaštitu ljudskih ili građanskih prava pa ni HHO do sada nisu uočili ove propuste u ZKP-u.
|
|