Što znače riječi „ koji su glasovali u Republici Hrvatskoj“?
Datum 2009/10/9 21:02:20 | Topic: Blog
| Da bi razumijeli ovo moje pitanje morate prvo pročitati:
Ustavne promjene zbog referenduma bez referenduma?
Enigma, zar ne?
Odnosno bila je dok Vladimir Šeks za današnji „Novi list“ nije objasnio što to zapravo zanči.
Odnosno što je mislio kada je tu odredbu unosio u tekst ustavnih promjena.
Evo njegovih obrazloženja ili (i) najava izmjene teskta ili tumačenje ove oderedbe:
*********
„... Kao prvo, potrebno je uzeti u obzir popis birača u kojem je 5. listopada 2009. godine bilo četiri milijuna i 85 tisuća birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i još 394 tisuće birača koji ga nemaju, dakle ukupno četiri milijuna i 479 tisuća. S tim da od tih 394 tisuća njih 269 tisuća imaju prebivalište u BiH. Kad smo krenuli s izradom izmjena Ustava posebno smo obratili pažnju na činjenicu da je među biračima u onom što se kolokvijalno naziva dijaspora na dosadašnjim predsjedničkim i parlamentarnim izborima zabilježena velika apstinencija i računali smo da bi to moglo utjecati na uspjeh referenduma. Na parlamentarne izbore 2007. godine u Hrvatskoj je izašlo 60,64 posto birača, a u dijaspori 22,25 posto. Još su manje brojke bile na parlamentarnim izborima 2003. godine. U prvom krugu predsjedničkih izbora 2005. godine sudjelovalo je u dijaspori 19,37 posto birača, a u drugom krugu 25,34 posto.
Na osnovu tih podataka može se pretpostaviti da bi na referendum o EU u dijaspori moglo najviše izaći tridesetak posto birača, dakle od, da zaokružimo, 400 tisuća birača, njih oko 120 tisuća, i da bi njih pola bilo za Uniju, a polovica protiv. Kako je neizlazak na referendum praktično glas protiv, to bi značilo da bismo u startu imali 340 tisuća birača koji ne podržavaju ulazak Hrvatske u EU.
To je najgori mogući scenarij.
– Da, to je najgori mogući scenarij.
I zbog toga ste predložili da se u Ustavu smanji većina potrebna za uspjeh referenduma, ne više polovica svih upisanih birača, kao što je sada, nego polovica izašlih na referendum, uz uvjet da je referendumu pristupila natpolovična većina svih birača.
– Tako je. A sada ću premijerki još predložiti da se sintagma iz prijedloga ustavnih promjena »većina birača koji su glasovali u Hrvatskoj« ne tumači na način da će referendum biti samo u Hrvatskoj nego da se ona odnosi na ukupan birački popis, dakle i na birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Dakle, ref erendum će biti i u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao što su i predsjednički i parlamentarni izbori.
– Tako je. Ustavna formulacija neće se tumačiti tako da se isključuje glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Svaki punoljetni hrvatski državljanin ima biračko pravo i na izborima i na referendumu. To nije sporno. Dakle, moći će se glasovati na referendumu i na biračkim mjestima u inozemstvu.
Neki dan je glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak izjavio da bi primarno one čije su kuće u Hrvatskoj trebalo pitati žele li da Hrvatska postane dio Unije.
– Vidio sam tu izjavu.
To je na tragu SDP-ovog izbornog slogana – Odlučimo u Hrvatskoj.
– Ni u jednoj varijanti nije se razmišljalo o tome da se dijaspori oduzme pravo sudjelovanja na referendumu. No, predložit ću premijerki nešto čega trenutačno nema u Vladinom prijedlogu ustavnih promjena kako bi se dodatno olakšao uspjeh referenduma. »Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovala većina birača koji su pristupili referendumu, pod uvjetom da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača, upisanih u popis birača, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj«.
To je vrlo neobično rješenje, glasovi iz dijaspore brojit će se u rezultatu referenduma, ali neće se računati u ukupan broj birača.
– Nije to neobično nego u skladu s demokratskim standardima. U svakom slučaju, da bi prema ovoj novoj formulaciji referendum bio valjan, na njega će trebati izaći pedeset posto plus jedan birač s prebivalištem u Hrvatskoj. Primjerice, ako je u popisu četiri milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj, onda je za valjanost referenduma potrebno da na njega minimalno izađe dva milijuna i jedan birač. Sukladno tome, ako bi od tih birača njih najmanje milijun plus jedan bio »za«, Hrvatska bi postala članica EU.“
*******
Tako, sada možete mirno spavati. Dijaspora će imati pravo glasa ali se neće računati u ukupni broj brača. A on je bitan kod izračuna jeli na referendum izašlo više od 50% upisani državljana.
Ma nije da oni ne vjeruju dijaspori.Ali, za svaki slučaj...uskoro su predsjednički izbori.
|
|