J. Kosor i B. Pahor dogovorili se da dug Ljubljanske banke plate – Hrvati!?
Datum 2010/10/17 10:15:38 | Topic: Blog
| Bez suglasnosti Hrvatskog sabora ni Jadranka Kosor ni Vlada nemaju ovlasti dug Ljubljanske banke hrvatskim građanima pretvoriti u sukcesijsko pitanje.
Vijest je naoko fantastična: napokon su se dva susjeda, Hrvatska i Slovenija, dogovorila o dugu Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. I hrvatska premijerka Jadranka Kosor, i slovenski premijer Borut Pahor, izvjestili su javnost da su postigli sporazum te će, za uzvrat, Slovenija (privremeno) odblokirati jedno od posljednjih pregovaračkih poglavlja – Sloboda kretanja kapitala. Kako su sada, nakon 19 godina negiranja duga prema hrvatskim štedišama (ali i štedišama iz drugih republika bivše Jugoslavije) Slovenci pristali vratiti dug?! Nisu pristali. Vrući krumpir prebacili su na drugi, još neizvjesniji teren. Naime, Slovenija i Hrvatska ovlastiti će Banku za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu da pronađe rješenje za štediše Ljubljanske banke u sklopu sukcesije.
Treba postaviti pitanje zbog čega naša Vlada pristaje da se štediše Ljubljanske banke namire iz sukcesijske mase. Ako je, naravno, (za nas) bude. Kolika su međusobna potraživanja bivših jugoslavenskih članica nitko još nije odgovorio. I, na kraju, koliko sukcesisjki proces može potrajati? Godinama? Desetljećima (dva su već prošla!)? Treba li se uopće završiti vraćanjem dugova ili će međunarodna zajednica napraviti takvu ravnotežu (kao i u ratovima vođenim na tlu bivše Jugoslavije) da će se sve jednostavno zaboraviti?!
Što je činiti hrvatskim građanima kojima je Ljubljanska banka dužna novac? Mogu li se veseliti zbog sporazuma kojim je J. Kosor ponosna? Teško. Naime, tim je sporazumom ponosan i Pahor. Pa, zbog čega je Slovenija pristala odblokirati poglavlje o slobodi kretanja kapitala? Zato što je nagovorila Hrvatsku da više ne potražuje novac od Ljubljanske banke, odnosno, Slovenije već od sukcesijske mase kojom raspolažu sve države bivše Jugoslavije. Slovenija je prebacila igru s terena na kojemu je igrala samo s Hrvatskom na teren u kojemu će utakmicu igrati šest posvađanih suparnika.
Može li uopće Hrvatska sklopiti sporazum koji štedišama, dakle, građanima s oduzetom privatnom imovinom, ne jamči povratak te imovine? Ne.Osim, naravno, ako hrvatska država ne zajamči da će ona, ako neće biti novca u sukcesijskoj masi ili ako ostale članice ne pristanu na Pahorovu i Kosoričinu ujdurmu, obeštetiti štediše Ljubljanske banke. Tada će, naravno, biti zadovoljne štediše ali ne i svi ostali građani Hrvatske. Iz dva razloga.
Prvi je taj što smo još jednom ulazak u Europu trebali platiti (Sloveniji), a drugi što će dug štedišama Ljubljanske banke vraćati naša djeca i unuci a ne neka imaginarna država. J. Kosor se, kao i u mnogim drugim slučajevima, razbacije našim a ne vlastitim novcem.
Zato Hrvatski laburisti – Stranka rada traže od premijerke J. Kosor da Hrvatskom saboru i javnosti precizno izloži nimalo jednostavan problem, s kojim Hrvatska ponovo staje sada već ne na bananu nego na sklisku koru od banane. Tražimo da pojasni sve pojedinosti: tko će dati novac za dug štediša, kada i što će se dogoditi ako ostale zemlje ne pristanu na Pahor-Kosoričin prijedlog?
|
|