Poštovani gospodine Državni odvjetniče, poštovani ministre

Ponukan viješću da je stanoviti Kosanović, nakon što je protuzakonito pokupio više od milijun i pol kuna na HRT-otišao u svoju rezervnu domovinu obračam Vam se ovim javnim pismo sa samo jednim pitanjem: Kada ćete početi primjenivati članak 98. Zakona o kaznenom postupku Republike Hrvatske i ove dvodomne kriminalce spriječiti da zaštitu od kaznenog progona potraže pod dvojnim državljanstvom svoje druge domovine?


Moram Vas podsjetiti da su od kaznenog progona, suđenja ili izvršenja kazne po presudama izbjegli mnogi dvodomni (imaju dvije domovine) kriminalci, prevaranti i ratni zločinci poput Šimića, Glavaša, Golemovića, Čurkovića.......
Koliko je meni poznato ni u jednom od slučajeva na koji Vas podsjećam ni državni odvjetnik ni sud nisu primjenili mjere opreza predviđene u članku 98. Zakona o kaznenom postupku.
Posebno me zabrinjava činjenica da prema toj odredbi pravo izricanja mejra opreza i prije pokretanja kaznenog postupka ima državni odvjetnik a da ni u jednom slučaju tu mjeru nije primjenio niti pak tijekopm sudskog postupka sudu predložio donošenje te mjere.
Gospodine Bajiću, javnosti dugujete objašnjenje zašto Vam, uz dobro zakonsko rješenje i mjera koje imate na raspolaganu propisane člankom 98. stavku 2. posebno točkama 1 , 3 i 7, kriminalci biježe u Bosnu i Hercegovinu?
Gospodine Šimonoviću, javnosti dugujete objašnjenje zašto su na svojim položajima ostali suci koji nisu primjenili mjere opreza iz članka 98. stavka 2. točaka 1. , 3. i 7. Zakona o kaznenom postupku a znali su ili su morali znati da optuženici imaju dvojna državljanstva ili da ih u toku postupka mogu steći?

Pošto po Vašem dosadašnjem radu zaključujem da vam odredbe Zakona koje spominjem nisu poznate, predočujem ih u prilogu ovoga pisma.

Čakove, 5. studeni 2009. Dragutin Lesar,
zastupnik u Hrvatskom saboru

Zakon o kaznenom postupku - NN 152/08
4. Mjere opreza
Članak 98
.(1) U slučaju kad postoje okolnosti iz članka 123. ovog Zakona zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor ili je zatvor već određen, sud i državni odvjetnik će, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, obrazloženim rješenjem odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera. Pritom će se okrivljenik upozoriti da će se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere, ona zamijeniti istražnim zatvorom.
(2) Mjere opreza jesu:
1) zabrana napuštanja boravišta,
2) zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja,
3) obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu,
4) zabrana približavanja određenoj osobi,
5) zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom,
6) zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti,
7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice,
8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom.
(3) Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na vlastiti stan te pravo na nesmetane veze s ukućanima, bračnim ili izvanbračnim drugom, roditeljima, djecom, posvojenikom ili posvojiteljem, osim ako se postupak vodi zbog kaznenog djela počinjenog na štetu neke od tih osoba. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti može obuhvatiti i zakonitu profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog kaznenog djela počinjenog u okviru te djelatnosti.
(4) Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na nesmetano općenje s braniteljem.
(5) Mjere opreza mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije započinjanja kaznenog postupka mjere opreza određuje i ukida državni odvjetnik. Tijekom istrage te mjere određuje sudac istrage. Nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti presude, mjere određuje sud pred kojim se vodi postupak.
(6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude. Trajanje mjera opreza nije ograničeno rokovima trajanja istražnog zatvora. Svaka dva mjeseca sudac istrage, odnosno sud koji vodi postupak, ispitat će po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerom opreza te je rješenjem produljiti ili ukinuti ako više nije potrebna. Mjera će se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za nju prestala potreba ili ako više nema zakonskih uvjeta za njezinu primjenu.
(7) Protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu izjaviti žalbu, koja ne zadržava izvršenje mjere.
Članak 99.
(1) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabrane napuštanja boravišta, nadležno tijelo će odrediti mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se ne smije udaljavati.
(2) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, nadležno tijelo će odrediti mjesto ili područje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije približiti.
(3) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza obvezom okrivljenika da se redovito javlja određenoj osobi ili državnom tijelu, nadležno tijelo će odrediti službenu osobu kojoj se okrivljenik mora javljati, rok u kojemu se mora javljati i način vođenja evidencije o javljanju okrivljenika.
(4) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabranom približavanja određenoj osobi, nadležno tijelo će odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi.
(5) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabranom uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, nadležno tijelo će zabraniti uspostavljanje ili održavanje izravne ili neizravne veze s određenom osobom.
(6) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza zabranom poduzimanja određene poslovne aktivnosti, nadležno tijelo će potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti.
(7) U rješenju kojim nalaže mjeru opreza privremenim oduzimanjem putne i druge isprave za prijelaz državne granice, nadležno tijelo navest će osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja.
(8) U rješenju kojim se nalaže mjera opreza privremenim oduzimanjem dozvole za upravljanje motornim vozilom, nadležno tijelo navest će podatke o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila i drugo).
Članak 100.
(1) Rješenje kojim nalaže mjeru opreza nadležno tijelo dostavlja i tijelu koje izvršava mjeru opreza.
(2) Mjeru opreza zabrane napuštanja boravišta, zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, privremenog oduzimanja putne i druge isprave za prijelaz državne granice, te privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje motornim vozilom koju je odredio sud ili državni odvjetnik, izvršava policija.
(3) Mjeru opreza obveze okrivljenika da se povremeno javlja određenoj osobi ili državnom tijelu izvršava policija ili drugo državno tijelo označeno u rješenju kojemu se okrivljenik mora javljati.
(4) Mjeru opreza zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvršava tijelo nadležno za nadzor nad poslovnom aktivnosti.
(5) Ministar nadležan za pravosuđe, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za obranu, donosi propise kojima se uređuje način izvršenja mjera opreza.
Članak 101.
(1) Tijelo koje je naložilo mjeru opreza može naložiti provjeru njezinog izvršavanja i zatražiti izvješće od policije ili drugog tijela koje ju izvršava. Tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah će provesti naložene provjere i odmah o tome obavijestiti nadležno tijelo.
(2) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naložene mjerom opreza, tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah obavještava nadležno tijelo.
(3) Osobi različitoj od okrivljenika sudac istrage može posebnim rješenjem zabraniti aktivnosti kojima se narušavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rješenju, kaznit će se novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.
Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku
NN 76/09
U članku 98. stavku 1. u prvoj rečenici ispred riječi: »zatvor već određen« dodaje se riječ: »taj«.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Mjere opreza mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja optužnice mjere opreza određuje, produljuje i ukida rješenjem državni odvjetnik. Nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti presude, te mjere određuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak.«
U stavku 6. u trećoj rečenici riječi »sudac istrage« zamjenjuju se riječima: »državni odvjetnik prije podizanja optužnice«.
U stavku 7. na kraju stavka dodaje se rečenica koja glasi: »O žalbi do podizanja optužnice odlučuje sudac istrage«.