Kako do manjinskih zastupnika ?
(moja rasprava u Saboru 14. prosinca 2010.)
vezano na : http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=36979
Ja bih naravno, poštovane kolegice i kolege, bio sretniji da danas raspravljamo o novom izbornom sustavu u kojem bi građanima RH omogućili da na izbornom mjestu glasaju i zaokružuju ime kandidata, a ne stranačke liste kao što je to primjerice u Sloveniji ili Njemačkoj . O izbornom sustavu u kojemu se izborne jedinice podjele na izborne okruge i u svakom izbornom okrugu su kandidati stranaka poredani imenom i prezimenom. No, očito je u Hrvatskoj takva tema još daleka budućnost, barem dok ne dođe do ozbiljnijih promjena u strukturi vlasti.


Raspravu koju sam čuo u ime klubova zastupnika dosad a posebno ona u ime kluba SDP-a iznenađuje me. Naročito njihova naknadna zabrinutost ovim prijedlogom zakona jer proizlazi da prilikom dogovaranja ustavnih promjena nije bilo očito ni riječi o načinu kako će se Ustavne promjene provesti kroz zakonodavnu regulativu pa čak ni onda kada smo donašali Ustavni zakon o provedbi Ustava gdje je bilo naznačeno da će se izborno zakonodavstvo mijenjati. To nije dobro kada smo tako ozbiljne promjene u Ustavu radili da svi oni koji su radili na njima i dogovarali očito nisu do kraja otkrivali karte, nisu do kraja govorili kako jednu ideju i jedno načelo u praksi provesti.
Ako se ne varam na prošlim parlamentarnim izborima svoje biračko pravo za glasanje i izbor zastupnika nacionalnih manjina ukupno je u Hrvatskoj iskoristilo nešto malo više od 18% upisanih birača.Nešto malo više od 18%. Ja sam prilikom rasprave o Ustavnim promjenama rekao i sada ću ponoviti da je ovakav model političke getoizacije pripadnika nacionalnih manjina, a sama činjenica da je samo 18% to pravo koristilo potvrđuje da je i ogromna većina pripadnika nacionalnih manjina također to tako doživljavala. Da li se ovim promjenama bitnije nešto mijenja? Po meni ne. Položaj, status i utjecaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj bude jednakopravan onda kada će oni ostati etnički manjinci a politički Hrvati. Jedno je pitanje zastupljenost određenog broja zastupnika nacionalnih manjina u parlamentu, a drugo kako će se oni birati.
I sada imam pitanje na koje nisam mogao naći odgovor dobrim iščitavanjem prijedloga zakona: što ako pripadnik neke druge nacionalne manjine kada dođe na biračko mjesto, ne želi glasati za listu nacionalnih manjinaca nego isključivo koristiti pravo glasa u izbornoj jedinici, glasati za listu političkih stranaka, biti će dva izvoda iz popisa birača. Netko prigovarao dosadašnjem modelu da su se pripadnici nacionalnih manjina na biračkim mjestima morali deklarirati, i sada će tako biti, ništa nismo izmijenili. A što se načina izračuna izbornih rezultata za srpsku nacionalnu manjini tiće... ne znam... možda bi najbolje bilo da u zakon napišemo da njih može zastupati samo SDSS.
I ponavljam : samo je 18% pripadnika nacionalnih manjina koristilo pravo glasanja u manjinskom geto! Pa u ime koje to većine zagovaramo ovakve modele?
Još jedno pitanje me muči. Pitanje nacionalnih manjina: kako to da u Europskom parlamentu nema rezerviranih mjesta za nacionalne manjine? Po Europskoj uniji živi na stotine milijuna nacionalnih manjina koje nisu čak iz država koje članice Europske unije jesu. Hoćemo li tvrditi da u Europskom parlamentu ne vode računa o nacionalnim manjinama?
Prebivališta i zakon o prebivalištima nismo dobili pa nećemo moći prije izbora riješiti popise birača, ne značajnije, možda nešto malo. Nismo izmijenili Zakon o izbornim jedinicama još uvijek, iako smo svi svjesni da sadašnje izborne jedinice suprotne jednoj odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koji propisuje da broj birača ne može odstupati više od +-5%. Nešto je o tome progovorio i Ustavni sud prije par dana, a prvi podnesak za to dobili su prije 5 godina i nešto mi je čudno da sve u zadnjem trenutku ulasku u izbornu godinu se svi bude i uočavaju da neki zakoni nisu usuglašeni sa drugim, da drugi nije sa trećim, a da neki naprosto propadaju iz procedure jer je Vlada zaboravila u roku šest mjeseci ga poslati na drugo čitanje. I kada dođemo do potrebe usklađivanja Zakona o izbornim jedinicama, i da broj birača ne može odstupati više od +-5% onda ćemo ponovno podsjetiti da to vrijedi samo za dio zastupnika, da će neki moći osvajati mandat sa jednim glasom, biti će jednakiji od jednakih.
Želim izraziti žaljenje što je ovako važne poslove kao što su izborne jedinice ćemo donositi neposredno prije isteka Ustavnog roka, a imali smo vremena i u miru staloženo i dobrom analizom napraviti sastav izbornih jedinica bez puno svađa. Imali smo mogućnost raspraviti da li treba samo prekrajati izborne jedinice škarama, lijepiti, odrezivati i doljepljivati ili uvesti sustav u kojoj se svakoj izbornoj jedinici ne bi birao isti broj zastupnika ako ne možemo postići onu odredbu da veća odstupanja od +-5% ne budu.
I završavam sljedeće. Danas sam čuo od pripadnika nacionalnih manjina i drugih pozivajući se na pozitivna i dobra iskustva nekih Europskih država, i to je dobro. Ja ću se sada pozvati na jedno iskustvo susjedne Slovenije, koja je po meni isto jako dobro, koja ima dva zastupnika nacionalnih manjina i postoji nepisano pravilo, politički dogovor da zastupnici nacionalnih manjina ne sudjeluju, nakon izbora u stvaranju parlamentarne većine. Čekaju da se ona sastavi i onda se odlučuju da li će biti dio vlasti ili dio oporbe. I pozivam sve zastupnike u budućem sastavu Hrvatskog sabora iz redova nacionalnih manjina da prihvate tu dobru praksu iz susjedne Slovenije.
VLADIMIR ŠEKS: Hvala. Replika, gospodin zastupnik Arsen Bauk.
ARSEN BAUK: Zahvaljujem. Kolega Lesar iako se slažem s dobrim dijelom toga što ste rekli želim vas ispraviti u onom podatku kada ste rekli da je 18% pripadnika nacionalnih manjina iskoristilo svoje pravo. Dakle, zbog izbornih pravila i zbog popisa birača taj podatak se može dobiti ukoliko se uspoređuje broj pripadnika nacionalnih manjina koji su glasali samo za 12. izbornu jedinicu sa ukupnim brojem birača na biračkom popisu pripadnika nacionalnih manjina umanjen za onaj broj birača koji je prešao iz manjinskih u redovne izborne jedinice. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva 121 tisuća građana prešla je iz manjinskog popisa na popis birača redovnih izbornih jedinica od čega 4 tisuće 459 Mađara, 6 tisuća 399 Talijana, 5 tisuća 292 pripadnika Češke i Slovačke manjine, 4 tisuće 695 pripadnika Austrijske, Bugarske i Njemačke itd. manjine koje biraju jednog zastupnika i čak 19 tisuća 029 pripadnika Albanske, Bošnjačke, Crnogorske, Slovenske i Makedonske manjine. Na taj način se vidi da osim pripadnika Mađarske i TAlijanske nacionalne manjine svi drugi zastupnici nacionalnih manjina izabrani su sa manje od 1/3 elektorata pripadnika tih nacionalnih manjina koji su glasovali primjerice dakle pripadnik Bošnjačke nacionalne manjine izabran je sa tisuću 300 glasova, a 19 tisuća glasača se ispisalo iz te izborne jedinice. Prema tome, na ovaj način će čak ti zastupnici teže doći do mandata nego što su sada unatoč tome su podržali ovo rješenje i na tome im treba čestitati. Zahvaljujem.
VLADIMIR ŠEKS: Odgovor na repliku.
DRAGUTIN LESAR: Kolega Arsen teško vi mene možete ispraviti. Rekoh slijedeće: nešto malo više od 18% pripadnika nacionalnih manjina iskoristilo je pravo glasanja u 12. izbornoj jedinici za liste nacionalnih manjina a ne da je 18% izašlo na izbore.
Ali podatak kojega ste upravo iznijeli da se 121 tisuća birača pripadnika nacionalnih manjina iz 12. prebacilo u redovne izborne jedinice i glasalo za liste političkih stranaka je bilo njihovo glasanje, njihovo izjašnjavanje da ne žele biti politički getoizirani i žele odlučivati kao svi ostali građani RH. To je samo dokaz mojoj tezi da ovakav model izbora zastupnika nacionalnih manjina čak i većina pripadnika nacionalnih manjina ne želi. Mi im ga namećemo. Nikada se o tome drugačije nisu mogli odlučiti niti dati svoj stav.