Temom uvoza radne snage iliti zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj bavio sam se u kontekstu nezaposlenosti u Hrvatskoj s jedne strane i zahtjeva poslodavaca za povečanjem kvote uvoza radne snage.
http://drlesar.bloger.hr/post/uvoz-radne-snage/884279.aspx
U međuvremeno je Vlada svojom odlukom kvotu radnih dozvola strancima za 2008. s nekih 8.500 povečala na 10.200 uz protivljenje sindikata na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Zanimalo me je na temelju kojih podataka su poslodavci tražili povečanje kvote, koje podatke su imali sindikati kao argumenat protivljenja i zašto je Sanader stao na stranu poslodavaca. Očekivao sam da će u tom procesu sudjelovati i ministar Primorac koji bi na temelju podataka o STRUKTRURI profesija i zanimanja radnika koje uvozimo možda shvatio što to treba mjenjati u obrazovnom sustavu Hrvatske, posebice u obrazovanju odraslih kako bi planiranje upisnih kvota ali i planiranje programa zanimanja u srednjim školama što više podešavali potrebama gospodarstva.
Za početak sam ministru unutarnjih poslova postavio pisano zastupničko pitanje i zatražio podatke o broji izdanih radnih dozvola strancima u 2007. razvrstano po državama iz koje stranci dolaze i po zanimanjima i djelatnostima u kojima su zaposleni.
Temom uvoza radne snage iliti zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj bavio sam se u kontekstu nezaposlenosti u Hrvatskoj s jedne strane i zahtjeva poslodavaca za povečanjem kvote uvoza radne snage.
http://drlesar.bloger.hr/post/uvoz-radne-snage/884279.aspx
U međuvremeno je Vlada svojom odlukom kvotu radnih dozvola strancima za 2008. s nekih 8.500 povečala na 10.200 uz protivljenje sindikata na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Zanimalo me je na temelju kojih podataka su poslodavci tražili povečanje kvote, koje podatke su imali sindikati kao argumenat protivljenja i zašto je Sanader stao na stranu poslodavaca. Očekivao sam da će u tom procesu sudjelovati i ministar Primorac koji bi na temelju podataka o STRUKTRURI profesija i zanimanja radnika koje uvozimo možda shvatio što to treba mjenjati u obrazovnom sustavu Hrvatske, posebice u obrazovanju odraslih kako bi planiranje upisnih kvota ali i planiranje programa zanimanja u srednjim školama što više podešavali potrebama gospodarstva.
Za početak sam ministru unutarnjih poslova postavio pisano zastupničko pitanje i zatražio podatke o broji izdanih radnih dozvola strancima u 2007. razvrstano po državama iz koje stranci dolaze i po zanimanjima i djelatnostima u kojima su zaposleni.
Odgovor je, začudo došao u poslovničkom roku od 30 dana što je prava rijetkost.
S obzirom na aktualnost teme, odgovor sam bez pomne analize , kako to često i činim podjelio i zainteresiranim novinarima .
Gospodin ministar Rončević u svome mi je cijelovitom odgovoru napisao da je UKUPNO u 2007. izdano 3884 radnih dozvola strancima. I sljedi popis država iz koje su stranci došli:
1. Bosna i Hercegovina=3193
2. Kina=300
3. Češka=199
4. Austrija=171
5. Italija=168
6. Srbija=157
7. Makedonija=152
8. Slovenija=142
9. Njemačka=116
10. Rusija=79
11. Srbija i Crna Gora=69
12. Francuska=64
13. SAD=61
14. Velika Britanija=57
15. Slovačka=52
16. Mađarska=49
17. Poljska=48
18. Turska=44
19. Rumunjska=35
20. Ukrajina=32
21. Brazil=23
22. Nizozemska=18
23. Izrael=16
24. Bugarska=16
25. Švedska=16
26. Indija=14
27. Kanada=11
28. Španjolska=11
29. Australija=8
30. Bjelorusija=8
31. Novi Zeland=8
32. Danska=7
33. Tajland=7
34. Švicarska=6
35. Belgija=6
36. Crna Gora=6
37. Južnoafrička rep.=6
38. Irska=5
39. Nigerija=4
40. Latvija=4
41. Moldava=3
42. Pakistan=3
43. Japan=3
44. Gruzija=3
45. Kamerun=3
46. Filipni=3
47. Albanija=3
48. Portugal=3
49. Grčka=2
50. Estonija=2
51. Koreja=2
52. Norveška=2
53. Litva=2
54. Malta=2
55. Meksiko=1
56. Luksenburg=1
57. Libija=1
58. Obala Bjelokosti=1
Potopm slijedi desetak stranica popisa ZANIMANJA i DJELATNOSTI u kojima su ti strani državljani zaposleni.
No već idući dan dvoje me novinara , Sandra Bartolović iz „Poslovnog dnevnika“ i Vanja Moskaljov iz „Večernjeg lista“ upozorilo da s odgovorom nešto ne štima.
Naime, upozorili su me da ZBROJ radnih dozvola razvrstano po državama iznosi 5.428 a onaj po djelatnostima 5.126.
I koji je sada podatak točan? Onaj na početku odgovora gdje piše da je ukupno izdano 3.884 radnih dozvola, ovaj koji se dobije zbrajanjem po državama koji iznosi 5.428 ili onaj kod zbroja djelatnosti koji pak iznosi 5.126 ??? Nema nikakove napomene o razlozima različitih brojaka. Možda se onaj prvi podatak od 3.884 radnih dozvola odnosi samo na IZDANE radne dozvole a u pregledu država i djelatnosti pribrojene su i PRODULJENE radne dozvole?
Da bi otklonili svaku dilemu novinari su ISTE podatke je zatražili od istog ministarstva. I dobili podatke da je u 2007. MUP izdao 5.264 (???) radnih dozvola od čega je 2.933 bilo NOVIH a 2.331 PRODULJENA !!! ( „Poslovni dnevnik“ petak, 12. rujna i „Večernji list“, subota,13.rujna)
Sada možete birati: 3.884, 5.428 , 5.126 ili 5.264.
Ovu situaciji najbolje je opisala Sandra Bartolović u današnjem „Poslovnom dnevniku“.
Vođenje države metodom ‘od oka’
„Nije jasno razmiju li uopće u Ministarstvu unutarnjih poslova pitanja koja im zastupnici šalju, vode li traljavu evidenciju ili tek ne znaju zbrajati.
Na upit Dragutina Lesara o broju radnih dozvola izdanih strancima u 2007. godini iz službenog dopisa MUP-a dobiju se tri različita broja (bez objašnjenja je li riječ samo o novoizdanim ili i produženim dozvolama), a na dodatno novinarsko pitanje konfuziju začinjavaju novom cifrom. Tako je, prema MUP-u, lani izdano 5162, 5246 ili 5428 radnih dozvola strancima!? Ne znamo kojoj brojci da se priklonimo, i trebamo li uopće ijednoj vjerovati, no to sada postaje manje važno zbog statističkih razloga, a mnogo više s aspekta vjerodostojnosti ove vlasti. Naša je javna uprava nereformirana, zbog nje nam je, uostalom, i EU za vratom. Birokratski aparat je preglomazan, prenapregnut, pred pucanjem, trom i naravno, krajnje neunčinkovit, a guta ogroman dio proračunskog kolača. A kako vidimo prema natječajima koje raspisuje Vlada, i dalje će samo rasti. Ova minijatura s MUP-ovim odgovorom zastupniku Lesaru sjajna je ilustracija stanja naše birokracije. Netko u MUP-u prima plaću iz državnog proračuna da zaprima zahtjeve za izdavanje radnih dozvola, netko da vodi evidenciju, netko da radi statistiku, netko da je analizira, netko da piše odgovore zastupnicima, a netko novinarima, no očito je da se mnogi baš ne žele nešto posebno miješati u svoj posao. Osim što imaju ozbiljnih problema s elementarnim operacijama poput zbrajanja, u MUP-u se muče i s pravilnim pisanjem, jer je u odgovoru Lesaru isto radno mjesto napisano čak na pet različitih, prilično maštovitih načina - “menadžer”, “menađer”, “manadžer”, “manager” i “menager”. No, čak i takva nepismena, površna, traljava, aljkava, neprecizna, vjerojatno i netočna, “odokativna” evidencija i statistika nemaju baš nikakve koristi ni za koga. Ako i pristanemo da je MUP-ov “otprilike” broj dozvola strancima lani iznad pet tisuća, i ako znamo da je ovogodišnja kvota stranaca planirana na osam tisuća, ali je svježe na Vladi podignuta na nešto iznad deset tisuća, onda se postavlja pitanje čemu te statistike služe i za koga se pišu, i zašto državne institucije i ministarstva međusobno ne komuniciraju. Kada bi ministar Rončević, primjerice, obavijestio ministra Primorca da je u prošloj godini više od polovice radnih dozvola dao za strane građevinare, od toga samo za zidare više od tisuću, možda bi Primorcu palo na pamet da bi obrazovni sustav trebalo uskladiti s potrebama tržišta rada, s obzirom na postojeće i nadolazeće procese u gospodarstvu. No, Vladi je očito jednostavnije “uvesti” radnu snagu i pritom dodatno srušiti cijenu domaćeg rada. „
Ja pak bih dodao da od ministra Rončevića očekujem da hitno raspiše natječaj i zaposli 20 novih službenika od kojih bi pet znalo čitati (zastupnička pitanja), pet pisati (odgovore na zastupnička pitanja) , petorica bi znala zbrajati ( tri različita podatka) a pet njih bi znalo oduzimati ( višak ).
