Kada Vlada (najvjerojatnije početkom travnja mjeseca) raspiše lokalne izbore koji će se održati 17. svibnja, započeti će utrka za mjesta općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.
Biti će to veoma zanimljiva kampanja jer će se po prvi puta lokalni čelnici birati neposredno od strane birača. Kampanja će vjerojatno biti jako personalizirana ali zasigurno neće izostajati i velika obečanja o mega-projektima koji će se početi provoditi „čim mene izaberete za ...“.

Temeljem čega birači mogu ocjeniti imaju li ta obečanja podlogu u novcu (proračunu) općine, grada ili županije? Vrlo je rijedak primjer gdje lokalne vlasti građanima neposredno dostavljaju proračune ili izvještaje o realizaciji proračuna te stoga birači ne mogu objektivno ocjenivati predlagane ili nuđene projekte.
Zbog toga smatram da bi za kampanju bilo veoma važno da se objave proračuni općina, gradova i županija za 2009., posebice STRUKTURA prihodovne strane kako bi birači na temelju tih podataka mogli realnije ocjeniti programe pojedinih kandidata.
Naravno da političke stranke, posebice one koje su sada na vlasti u pojedinoj jedinici lokalne samouprave to neće učiniti. Objavom tih podataka došli bi do takozvanih „fiskalnih kapaciteta“ jedinica lokalne i regionalne samouprave. A „fiskalni kapaciteti“ određuju i realnost predizbornih obečanja.

Kao početnu pomoć u snalaženju, objavlujem podatke o fiskalnim kapacitetima lokalne i regionalne samouprave za 2007. uz napomenu da su iznosi proračuna po županijma ZBROJ proračuna svih općina, gradova i županije, dakle radi se o zbroju proračuna na području županije.




Ovi podaci otkrivaju zapanjujuću razliku fiskalnih kapaciteta pojedinog dijela Hrvatske.
Ako se UKUPNI prihodi proračuna preračunaju na prihod po „glavi stanovnika“, ispada da je prosjek za RH 5.397 kuna godišnje. No, u Gradu Zagrebu taj iznos po glavi stanovnika je čak 9.049 kuna, u Primorsko-goranskoj županiji 7.632 kune a u Istarskoj 7.631 kuna.
S druge strane Brodsko-posavska županija ima svega 2.480 kuna po glavi, Požeško-slavonska 2.490 kuna a Međimurska 3.066 kune.

Ako pak se analiziraju samo POREZNI prihodi, prosjek je po glavi stanovnika u RH je 2.990 kuna godišnje. No, i tu su strašno velike razlike. Grad Zagreb ostvaruje 5.836 kune poreznih prihoda po glavi, Istarska županija 3.637 a Primorsko-goranska 3.475 kune po glavi godišnje.
S druge strane Požeško-slavonska ima samo 1.322 kune poreznih prohoda po glavi stanovnika, Virovitičko-podravska 1.527 a Vukovarsko-srijemska 1.561 kunu.

Prosječni udio poreznih primanja u ukupnima primanjima je 55,6%
Ali... Grad Zagreb ima udio poreza u ukupnim primanjima čak 64,5%, Brodsko-posavska županija 63,5% a Krapisnko-zagorska 59,5%.
S druge strane, Ličko-senjska županija ima samo 41.3% udjela poreznih prihoda ukupnim prihodima, Primorsko-goranska županija 45,5% a Koprivničko-križevačka 45%.

Zašto je ova analiza bitna?
Prvo, doista nije svjedno imate li prihode po glavi stanovnika 9.049 kao Zagreb ili 2.480 kune kao Brodsko-posavska županija. Naravno da se sada postavlja pitanje kakav je to sustav finaciranja lokalne i regionalne samouprave ako su prihodi po glavi u raspunu (naniži:najviši) čak 1:3,6?

Drugo, bitan je i podatak udjela poreznih prihoda u ukupnim proračunima.
Ako vam porezni prihodi donose čak 64,5% ukupnog proračuna kao u Zagrebu, imate sigurniji i stabilniji prihod nego ako vam je taj udio svega 41,3% kao što to ima Ličko-sensjka županija. A o poreznom finaciranju lokalne i regionalne samouprave najbolje govori podatak da je raspon (najniži:najviši) udjela poreza u ukuponom proračunu čak 1:4,4

Ako želite imati sliku o visini realnih proračuna vaših općina, gradova i županije za 2009. iznose ukupnih prihoda iz 2007. uvečajte za 15% i nećete puno pogriješiti.