Kako je „junction“ postao homonim
U ponedjeljak, kada će Sabor raspravljati i odlučivati o Sporazmu Hrvatske i Slovenije o arbitraži očekujem veliki interes medija ali i građana. Svi koji će to moći pratiti će raspravu na Tv-e ili internetu. Naročito nakon današnje izjave Kaptola koji je oštro ustao protiv njega.
Točka dnev nog reda zove se
PRIJEDLOG ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI VLADI REPUBLIKE HRVATSKE ZA POTPISIVANJE SPORAZUMA O ARBITRAŽI IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE I IZJAVE O NEPREJUDICIRANJU


Dakle, Jadranka Kosor od nas u Saboru traži suglasnost da Sporazum potpiše. Za razumijevanje ovoga teksta morate pročitati predloženu odluku koju ćete naći na:
http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=30633
Ja pak mislim da se ova odluka nije trebala pa možda čak ni smjela naći na dnevnom redu Sabora.
Prije no što odmahnete rukom na ovu moju konstataciju pozivam vas da tekst pročitate do kraja.
Svi akti Sabora, sve odluke, zaključci, deklaracije, rezolucije... koje donosi parlament započinju s, na prvi pogled ,frazoma „Na temelju članka tog i tog Ustava RH...“ ili „Na temelju članaka xy Zakona tog i tog ...“ ili „Na temelju članka xy Poslovnika Hrvastkog sabora ...“. Kod svakog prijedloga zakona mora biti navedena ustavna osnova za donošenje zakona. Taj uvodni tekst obično nazivamo preambulom. Zašto je ona bitna? Pozivom na Ustav ili zakon odnosno poslovnik pozivamo se na OVLAST Sabora da o tom prijedlogu odlučuije. A Sabor svoje ovlasti za zakone crpi iz Ustava a za ostale akte iz različitih zakona ili ustava .
Sada ponovno pogledajte na što se u preambuli poziva predlagatelj Odluke koju od Sabora traži predsjednica Vlade!
Piše „ Na temelju provedene rasprave ...“ zar ne? A radi se o nacrtu sporazuma koji ima karakter međunarodnog ugovora. Kako to da se ne poziva na Ustav? Ili na neki zakon? Ili bar na Poslovnik? Zato jer ni u Ustavu ali ni u zakonu te ovlasti NEMA!!!
U tu počinje biti jasni odakle tvrdnje Vladimira Šeksa da za potvrdu ovog Sporazuma ne treba dvotrečinska večina nego je dovoljna večina svih zastupnika. Ovaj sporazum po mom mišljenju ima karakter međunarodnog ugovora. I zato će nakon što ga dvije vlade potpišu morati biti potvrđen, ratificiran u oba parlamenta.
A koji zakon u Hrvatskoj regulira postupak za potvrđivanje međunarodnih ugovora? „Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora“ objavljen je u Narodnim novinama br 28 1996. godine. A taj pak zakon vrlo jasno propisuje da je odluka o početku pregovora, sami pregovori i POTPISIVANJE međunarodnih ugovora u nadležnosti VLADE a ne Sabora! Zakon nadalje jasno utvrđuje i to da Sabor potvrđuje one međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu (postoječeg) zakona, međunarodne ugovore vojne ili političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Hrvatsku (članak 18). Dakle, Vlada pregovara i potpisuje a Sabor potvrđuje međunarodne ugovore!
Zašto je onda Jadranka Kosor zatražila suglasnost Sabora za POTPIS ugovora? Da se politički zaštiti .
Da ne prođe kao Ivica Račan zbog parafiranja sporazma s Drnovšekom . Da može odgovornost prebaciti na Sabor. Bez obzira kakva odluka Sabora bila.
Da se razumijemo, ne kritiziram ju zbog toga što se obratila Saboru. Ali Sabor nije u ovom konkretnom slučaju ovlašten davati suglasnot. Može donjeti „mišljenje“ , „preporuku“, „zaključak“ ali ne i Odluku o davanju suglasnosti kao pravni akt. I to je razlog što u preambuli predložene odluke nije navedena ni jedna odredba Ustava ili (nekog) zakona iz koje Sabor crpi ovlast za ovu odluku.
Ovlast ćemo dati sami sebi na temelju provedene rasprave...“ !!!?? I sada vi mislite da cjepidlačim?
A ne, nije to cjepidlačanje. Ako ova odluka nije pravni akt, može se usvojiti večinom prisutnih, s teoretski minimalni 39 glasova. A kada taj isti Sporazum ponovno dođe na devni red, tretirati će se kao međunarodni ugovor i za potvrdu treba večinu ukupnog broja, minimalni 77 glasa. Osim ako se neće tretirati kao odluka o (možebitnoj) promjeni granica s pozivom na članke 8. I 82. Ustava za koju se traži dvotrečinska večina.
A ja pak smatram da Sabor o ovom sporazmu prije potvrde (ratifikacije) mora raspisati referendum.