U svako mjestu u Hrvatskoj ne možemo doći.
Za vas ali i one koji nisu pronašli naša potpisna mjesta :
http://www.laburisti.com/modules/xpetitions/index.php?id=2

Od sada sve informacije o akciji "Pišite vladi - ostavka od sada i na telefonu (01) 88 90 750, radnim danom od 10 do 16 sati.

Uskoro i nove mogućnosti.

Fonogram moje rasprave u Hrvatskom saboru 3. veljače 2011.
Raspravljamo o temi poštenja i morala svih nas, na svim razinama koji smo na određenim dužnostima dobili povjerenje i odgovaramo građanima za svoje odlučivanje i ponašanje.
Da sam ja pisao prijedlog zakona bio bih daleko oštriji od predlagatelja. Želim vjerovati da za recimo 20 godina Hrvatskoj neće trebati ni zakon, ni povjerenstvo i da nećemo morati svaki tjedan morati govoriti i voditi javne rasprave o sukoba interesa, ali da bi do toga došli smatram da u ovom trenutku HRvatskoj treba još oštriji zakon i još oštrije ovlasti, veće i oštrije ovlasti povjerenstva koje će djelovati ne samo onda kada je došlo do sukoba interesa, nego kada postoji mogućnost ili opasnost da netko bude u sukobu interesa i zbog toga predlažem da u tekst zakona vratite onu odredbu iz postojećeg zakona o mogućnosti ulaska u sukob interesa.

Pozivam sve vas koji nas podržavate u akciji "Pišite Vladi - ostavka" da nam se pridružite u utorak u 12 sati na Trgu Bana Josipa Jelačića na konferenciji za medije.

Više o akciji možete vidjeti na

http://www.laburisti.com/modules/news/article.php?storyid=429

HRVATSKI SABOR
Zastupnik Dragutin Lesar
Zagreb, 28. siječnja 2011.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Predmet: Zastupničko pitanje upućeno ministru gospodarstva, rada i poduzetništva, gosp. Đuri Popijaču

Temeljem članka 185. Poslovnika Hrvatskog sabora, upućujem ministru gospodarstva, rada i poduzetništva sljedeće


ZASTUPNIČKO PITANJE

Što će Ministar i nadležna tijela ministarstva poduzeti da osigura primjenu zakonskih propisa i ostvarivanja prava nezaposlenih osoba kojima se prema novim propisima odgodilo vrijeme ostvarivanja prava na prijevremenu mirovinu na novčanu naknadu?

Obrazloženje:

Prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, proglašenom 4. srpnja 2008. godine, članak 17, stavak 8. nezaposlena osoba koja ima više od 32 godine radnog staža ima pravo na naknadu za nezaposlene sve dok ne „ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad“. Članak 48 u stavku (1), alineja 8) isto tako kaže da pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi ako „ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade“. U praksi, to je značilo da nezaposleni muškarci, koji ispunjavaju za to potrebne uvjete, dobivaju naknadu do 60. godine života, a nezaposlene žene do 55. godine života.
Promjenom mirovinskog zakona ukinuta je rodna neravnopravnost pa muškarci i žene moraju ostvariti iste uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu i punu mirovinu – 60 godina života za prijevremenu i 65 za punu mirovinu. Zakon je utvrdio i prijelazni rok, pa se ženama obveza rada produžuje godišnje za 3 mjeseca, što znači da u ovoj godini žene mogu u prijevremenu mirovinu otići s 55 godina i tri mjeseca života.
Dolaskom na Zavod za zapošljavanje žene koje su ispunjavale gornje uvjete dobile su, u skladu s tada važećim propisima, rješenje kojim im se novčana naknada za nezaposlene ograničava i traje do 55. godine života. Dakle, ove godine te osobe tri mjeseca neće dobivati nikakvu naknadu, nagodinu će to biti šest mjeseci, 2013. godine devet i tako dalje. Zakon kojim se određuju prava na novčanu naknadu ne govori o godinama život, već samo o ostvarivanju prava na prijevremenu mirovinu. No, rješenja su napisana s točnim datumima i na sve intervencije, prigovore i zahtjeve nadležne službe ostaju gluhe, odnosno odbijaju takva traženja i na taj način zakidaju nezaposlene za njihova prava.

Nemoguća je i nelogična situacija da rješenje jednog državnog organa ima veću težinu od zakona usvojenog u Hrvatskom saboru, posebno kad se radi o stvari kojom se izravno šteti interesima građana, pa Vas stoga molim da poduzmete korake da se ova nepravda ispravi i da se ubuduće ne događa.

Zastupnik:
Dragutin Lesar

Tvrde da država nije dobar gospodar. To im je izgovor za rasprodaju nacionalnog bogatstva. Istina je da je samo nesposobna vlast loš gospodar.

Ono čega su se Hrvatski laburisti najviše plašili obistitniti će se u 2011. godini.

Naime, ovo je godina totalne rasprodaje koju je najavio Borislav Škegro, savjetnik premijerke Kosor za gospodarstvo, siva eminencija svih proturadničkih poteza Vlade te vjeran zastupnik tajkuna.

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je pred jedanaest godina (NN 116/99) garimenderingom Hrvatske demokratske zajednice pred božićne izbore, a cilj mu je bio sklopiti izborne jedinice tako da se maksimalno iskoriste prednosti pojedinih područja, razbije opozicijsko biračko tijelo i dobiju izbori pod svaku cijenu.
Nikom na pamet nisu padali niti kulturološke, niti povijesne, niti razvojne niti neke druge logične cjeline u kojima bi se izbori trebali organizirati. Nije uspjelo. Izbore su izgubili, ali pobjednicima se činilo da, kad su već pobijedili u takvim izbornim jedinicama, nema ih smisla mijenjati. I tako par puta, kroz par izbora. Građani su se sve to vrijeme križali i čudili koji se to čudak dosjetio spojiti Jarun i Novi Vinodolski, Zagreb razbiti na komade i tome slično. I sve je to funkcioniralo do Izvješća Ustavnog suda o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama određenim člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika s početka prosinca ove godine. Ustavni sud je ustvrdio da su razlike u broju birača između najveće i najmanje izborne jedinice 30%, a u svima se bira isti broj zastupnika.

Kako do manjinskih zastupnika ?
(moja rasprava u Saboru 14. prosinca 2010.)
vezano na : http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=36979
Ja bih naravno, poštovane kolegice i kolege, bio sretniji da danas raspravljamo o novom izbornom sustavu u kojem bi građanima RH omogućili da na izbornom mjestu glasaju i zaokružuju ime kandidata, a ne stranačke liste kao što je to primjerice u Sloveniji ili Njemačkoj . O izbornom sustavu u kojemu se izborne jedinice podjele na izborne okruge i u svakom izbornom okrugu su kandidati stranaka poredani imenom i prezimenom. No, očito je u Hrvatskoj takva tema još daleka budućnost, barem dok ne dođe do ozbiljnijih promjena u strukturi vlasti.

U jučerašnjoj raspravi u Saboru ( pogledajte video prijašnjeg posta) jasno sam optužio DORH da su samo oni krivi i da su svojim nepostupanjem omugučili Sanaderov bijeg iz Hrvatske. Svi ostali predvođeni Milanovićem obrušili su se na policiju i Karamarka. Čak je i predsjednik Josipović jučer u svojoj izjavi prozvao ministra.
Nakon rasprave polemika se nastavila i sa dijelom novinara. Atmosfera je bila toliko nabrijana da se argumente nije moglo do kraja ni iznositi a kamoli braniti.

Danas se javnosti obratila Prof.dr.sc. Zlata Đurđević, Predstojnica Katedre za kazneno pravo Pravnog fakultata u Zagrebu i iznjela svoje mišljenje. Njeno javno pismo prenosim u cjelosti:

Stranački Crobarometar - Među biračima koji bi sigurno izašli na izbore još dominiraju veliki

Puls birača: SDP-ovoj koaliciji 80 klupa u Saboru, HDZ-ovoj 49
HDZ-ovi "Umirovljenici zajedno" već sad imaju prolaz pa će Kukuriku koalicija od Hrelje očekivati više

Piše: Jasmina Popović

Da su sutra izbori, Koalicija SDP-HNS-IDS-HSU zauzela bi 80 mjesta u Saboru, a Koalicija HDZ-HSS-DC morala bi se zadovoljiti sa 49 mjesta. Izračunali su to analitičari na temelju najnovijeg Crobarometra, pretvarajući u klupe postotke (42,1 i 25,5 posto) koje ta dva bloka dobivaju u anketi međi sigurnim glasačima. U SDP-u, naravno, trljaju ruke, u HDZ-u traže mane anketama, ali u konačnici studeni nije pokazao ništa što nije "rezultat rada" prethodnih mjeseci.

Dobro stoje i Lesar i HSLS