Izbornik
Blog : Tko pije, a tko će platiti?
on 2007/3/11 11:21:35 (1276 reads)

Sanader i njegov glavni gospodarski strateg Hebrang već nekoliko mjeseci našu javnost zasipaju (samo)hvalom da su deficit „spustili“ na 3 posto a da im je plan držati ga i ispod tih 3 posto.

I Ljubo Jurčić i Radimir Čačić upozoravaju pak da taj podatak nije točan jer u deficit nisu uračunate obaveze (dugovi) države spram zdravstva – HZZO-u i gradnju autoesta – HAC-u.
Kada se u dug države dodaju i ti dugovi, tvrde Jurčić i Čačić, deficit bi iznosio oko 6 posto. Usput, i jedan i drugi tvrde da niski deficit ne bi trebao biti osnovni cilj makroekonomske i fiskalne politike. Hrvatska bi trebala preostalih 3 – 4 godine do ulaska u EU iskoristiti da povećanim deficitom ulaže u brži gospodarski razvoj.

No, vratimo se prikrivenim dugovima države. Za sada samo onima u zdravstvu. Čačić je nekoliko puta ustvrdio da država zdravstvenom sustavu duguje oko 2,5 milijarde kuna. I u Saboru kroz zastupnička pitanja ali i kroz isčitavanje raznoraznih izvještaja pokušali smo doći do točnih ili što točnijih podataka. Uzalud. „Sve je pod kontrolom“ – odgovaraju vladajući.
I tako se ta igra podacima „duguješ – ne dugujem“ mogla igrati sve do 5. ožujka ove godine.
Toga dana je Goran Šikić u „Privrednom vjesniku“ objavio točne podatke državnog duga za lijekove.

„Ukupni dug HZZO-a ljekarnama premašuje dvije milijarde kuna, a rok plaćanja za lijekove na recept sada je dulji od 250 dana.“ – piše Šikić.
U nastavku teksta Šikić daje i pregled 10 najvećih vjerovnika (nepodmirena potraživanja dobavljača):

1. PHOENIX – FARMACIJA s danom 30. 9. 2006 potražuje ukupno 314.159.847 kn
2. MEDIKA: 299.922.086 kn.
3. MEDICAL INTERTRADE: 250.303.401 kn.
4. OKTAL PHARMA: 80.908.089 kn
5. MEDI – LAB: 64.850.422 kn.
6. HZ za transfuziju: 62.340.873 kn
7. MEDIC: 60.577.632 kn
8. JOHNSON & JOHNSON: 45.778.657 kn
9. AGMAR: 33.246.441 kn
10. MEDIAS: 30.977.789 kn

U tekstu se dalje navodi da prosječna ljekarna 62% prometa ostvaruje u poslovanju s HZZO-om iz čega nije teško zaključiti u kakovom su položaju.
Na kraju se Šikić pita: „No, zbog čega je uopće nastala cijela ta dužnička kriza?“
U nerealnom planiranju izdataka HZZO-a. I citira Mate Portolana, predsjednika Hrvatske ljekarničke komore: „To se vidi i iz podataka za prošlu godinu kada je planirano 2.4 milijarde kuna, a potrošeno je 2,8 milijardi kuna, dakle 400 milijuna kuna više. Ove godine opet su isplanirane 2,4 milijarde kuna, a potrošnja će opet biti veća i tako se gomilaju dugovi.“


Ako HZZ samo za lijekove duguje više od 2 milijarde kuna, onda je procjena o više od 2,5 milijarde kuna duga zdravstvenog sustava točna jer tom dugu treba probrojati i dugove HZZO-a bolnicama. Službenih podataka nema (ili nam ih odbijaju dati) ali blic-anketom koju sam proveo prošli tjedan, HZZO općim ili županijskim te specijanim bolnicama duguje oko 800 milijuna kuna (neplaćanje dulje od 150 dana).

Krajem ove godine biti će primopredaja vlasti. S nestrpljenjem očekujem bilancu Sanaderove ostavštine.