Izbornik
Blog : Povjerenje Vladi ?
on 2011/12/27 14:40:38 (926 reads)

Predstavljanje Vlade Republike Hrvatske i glasovanje o povjerenju Vladi Republike Hrvatske, fonogram moje rasprave 22. prosinca 2011.
PREDSJEDNIK:
Hvala vama gospodine Pupovac. Idući po redu je u ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista gospodin zastupnik Dragutin Lesar. Izvolite.
DRAGUTIN LESAR:
Poštovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, poštovani mandataru, kandidatkinje i kandidati za novu Hrvatsku vladu.
Gospodine predsjedniče samo jedna mala napomena, jutros prijedlog programa nije podijeljen u 8 nego u 8,35 je počela podjela dokumenata na saborske klupe, radi preciznosti. Dakle u svojoj raspravi neću se osvrtati na po meni jako dobar nastupni govor gospodina Milanovića. Samo ću jednu njegovu rečenicu za svoju raspravu kasnije iskoristiti. Govorit ću dakle o dokumentu, program Vlade koji je nama dat, jer smatram da on određuje četiri godine mandata, ali ga će prvi čovjek te vlade vući ipak glavne poteze.


Dakle, ovaj program doživljavam kao jedan dobar katalog, popis ciljeva. Podosta sličnih koji imaju i Hrvatski laburisti ali naravno da u tom programu ima onih ciljeva koji su suprotni našima ili drugačiji. Gospodin Milanović je rekao da neće biti bolnih rezova.
Biti će ih, ali za razliku od prije, oni koji će pretrpiti te rezove ovaj puta će dobiti anesteziju, boljet će, ne odmah nego malo kasnije, neki lijekovi će biti na recept, a neki neće. To zaključujem iz toga što u ovom programu nisam našao ni jednu odrednicu koja bi govorila o financijskom sektoru u Hrvatskoj koji se u krizi obogatio i čini mi se da šutnjom o tom dijelu financijski sektor neće imati bolne rezove, čak štoviše dobiti će bonus. Tu smo očekivali jednu promjenu politike.
Meni je žao što Poslovnik Hrvatskog sabora ne dozvoljava da i kandidati za članove Vlade ne odgovaraju na pitanja s obzirom da je predsjednik Sabora najavio promjene Poslovnika možda bi ova tema bila interesantna da u tom dijelu interveniramo u Poslovnik.
Dakle, pozdravljam i jako je dobro da konačno Vlada progovori, još ovaj program zapiše potrebu nove industrijalizacije Hrvatske, izvoza i dizanje domaće potražnje jer ni jedno društvo, ni jedno gospodarstvo nigdje u Europi se nije oporavilo ako na domaćem tržištu nije bila povećana potražnja.
Naravno da pozdravljamo i toliko naglašavano društvo bez korupcije ali u ovom Programu se govori više o tijelima javne vlasti, manje o društvu u cjelini. Po prvi puta vidim Program Vlade u kojemu se ne govori samo o smanjenju stope nezaposlenosti nego povećanju stope zaposlenosti. Ona je ako se ne varam u ovom trenutku negdje oko 41,3%, bilo bi određenije da se zadao cilj za ovaj mandatni period da li težimo prema 45 ili više od toga, jer doista države koje se žele gospodarski oporaviti bez stope zaposlenosti oko 50%, što bi trebao naš srednjoročni cilj biti jako teško mogu postići.
Pozdravljamo i namjeru i cilj da se dio unutarnjih dugova rješava multilateralnim kompenzacijama što već jesmo imali negdje 2001. ili 2002. godine kao jedna od metoda rješavanja unutarnjih dugova i nadam se da će ti potezi biti jedni od prvih koji će se omogućiti. I stečajevi po skraćenom postupku, i onemogućavanje osnivanje novih tvrtki dok god vlasnici ne riješe status dubioza postojećih je u velikoj funkciji zaštite prava zaposlenih, koji su po sadašnjim modelima radeći u takvim tvrtkama godinu i dvije ostajali bez primanja, a i stečajne mase nakon toga nisu mogli naplaćivati ni minimum svojih potraživanja.
Izražavamo veliku rezervu prema najavi smanjenja doprinosa na plaće, naročito što se kasnije vidi da se radi o mirovinskim i zdravstvenim doprinosima jer u ovom programu ne spominje se kako kompenzirati smanjenje novaca u mirovinskom i zdravstvenom sustavu uz istovremeno obećanje da prava u zdravstvenom osiguranju i mirovinskom neće biti bolje dirana.
Jedno od aktivnih mjera veli se u poticanju zapošljavanje, oslobađanja doprinosa mirovinskog i zdravstvenog za nove poslodavce imamo takva iskustva i količina zloupotreba koja je bila takvim olakšicama rađena, dobivana je veća šteta nego korist i nisam siguran da umjesto toga ne bi trebali razmotriti parafiskalne namete, ukinuti obvezatne doprinose za Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, spomeničke rente, obaveze prema turističkoj zajednici, i čini mi se da bi sami poslodavci to prije pozdravili.
Najavljuje se i donošenje sektorskih strategija razvoja u industrijskoj politici što smatramo izuzetno dobrim. Međutim, u redoslijedu predloženih mjera čini mi se da u pisanju ovog programa a on je dosta dugo navodno pisan, se zaboravilo na činjenicu da su i strani i domaći investitori kao razloge prepreke većeg i bržeg ulaganja redom nabrajali: spora državna birokracija, teška dostupnost kapitalu i visoka cijena kapitalu, česta promjenjivost poreznog sustava, korupcija i tek na peto mjesto su oni sami stavljali pitanje tržišta rada. Ja bih one koji će u Vladi odlučivati o redoslijedu poteza i stalno ću činiti podsjećati na to što su sami investitori izdvojili kao problem.
U energetskom području pozdravljamo planove i ideje da Hrvatska konačno priđe izgradnji novih kapaciteta skladišta i plina, obnovljivih izvora energije gdje Hrvatska elektroprivreda do sada gotovo ništa nije učinila, s time da ove pobrojene termo i hidro elektrane otprilike je period od 20 godina za realizaciju, to čitamo kao dugoročni cilj, … A što se tiče Družbe Adrije i dijela Južnog toka čini mi se da smo tu zakasnili onaj dan kada je bivši premijer Sanader kao predstavnika Hrvatske u pregovorima sa Putinom ovlastio nekakvog europskog birokrata koji je otišao u Moskvu a Hrvatska svog pregovarača tada tamo nije imala.
Područje rada i poduzetništva: pozdravljamo namjeru uvođenje specijaliziranih radnih sudova i jačanje inspekcije rada, brzog učinkovitog pravosudnog postupka. E sada, koliko će brzo i zakoni na ovu temu dolaziti? Međutim, što se tiče prava na kolektivno pregovaranje iz ovih odrednica vidljivo je da oni koji su taj dio pisali doista jednu stvar ne razumiju, da sindikati i radnici imaju pravo na kolektivno pregovaranje. Međutim, ako državna vlast, Vlada prije svega ne potiče dva partnera na kolektivno pregovaranje jer ne možete sami sobom sklapati kolektivni ugovor, sindikatima preostaje samo konflikt i samo štrajkom i industrijskim akcijama se za to mogu izboriti, a ona Vlada koja želi izbjeći da do toga ne dođe konfliktnim metodama, industrijskim akcijama, poticat će i poslodavačke udruge na kolektivne pregovore. Taj dio ne mora biti nužno upisan u program ali mora biti predmet novog Zakona o radu.
Što se tiče fleksibilnosti tržišta rada i cilj veće pokretljivosti na tržištu rada, pozdravljamo uz napomenu da u Hrvatskoj teritorijalna migracija radne snage je gotovo nemoguća jer ona je vezna na mogućnost rješavanja i stambenog pitanja, predškolskog odgoja i školskog sustava. Teritorijalna migracija neće bit moguća ako netko iz Osijeka želi dobiti posao u Rijeci, a ne može upisati dijete u vrtić, nema stan ili dijete u školu. Dakle radi se o projektu kojega konačno moramo u cjelini razumjeti i vidjeti.
Sljedeća točka kod toga područja: Agencije za iznajmljivanje radnika, u ovom trenutku u Hrvatskoj su najveći poslodavac koji nijedan nema kolektivni ugovor u kojima se najčešće krše radnička prava i u kojima državne tvrtke i državna poduzeća pa čak i tijela državne javne uprave koriste ove agencije za zapošljavanje kako bi prikrivale broj zaposlenih, a zapravo najmanje zaštićena kategorija radništva je kroz tih agencija.
Kod mirovinskog sustava izdvojit, ću zbog kratkoće vremena meni tako dragu temu i konačno eto i Vlada veli da će ukinuti povlaštene mirovine za zastupnike i članove Vlade i suce Ustavnog suda, trebalo je podosta proći da se nakon ovakve rečenice u programu vlade u ovoj dvorani nitko ne smije. 2005. Godine na ovu temu bio je opći smijeh u Saboru kada sam im prvi puta predložio ukidanje tih privilegija. Ali mi nije jasno odredba da će se mirovine usklađivati s inflacijom i troškovima života. Ova formula ili formulacija mi je nepoznanica do sada, ali to će sigurno najveći stručnjak u Saboru kolega Hrelja protumačiti što ona znači.
I na kraju onoga čega nema, a očekivao sam. Počet ću od tri životne teme nepolitičke. U ovoj zemlji živi na desetke tisuća građana koji imaju jedan ogromni problem a nitko ga do sada nije želio riješiti, a to je skraćeno Ljubljanska banka. Može li vlast preuzeti obvezu ili reći ne, vlast taj problem dugova Ljubljanske banke prema građanima Hrvatske ne može riješiti?
Drugo, očito se odustalo od najave pregovora sa MOL-om oko promjene ugovora, dioničkog ugovora. Ono je užasno bitno zbog koncesija ali i Siska, odnosno Rafinerije Sisak, jer ako se taj ugovor ne promijeni Rafinerija u Sisku se neće obnoviti nego zatvoriti.
I treća životna tema je Željezara Sisak kao iskustvo kada smo pustili tobože jednog strateškog partnera koji nije znao što radi. Politička tema o kojoj se u programu Vlade ne govori ništa. Neposredna demokracija naročito onda kada je traže građani. U prošlom sazivu Klub SDP-a imao je prijedlog i zahtjev za smanjenje broja potpisa sa 10 na 5, ovdje ni u naznakama stav vladajuće koalicije prema neposrednoj demokraciji. Croatia osiguranje, JANAF, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske željeznice i Hrvatska poštanska banka u kojoj se šapuće da se priprema za privatizaciju. Dakle, da li ovo što sam nabrojao ostaje u državnom vlasništvu ili se dijeli i cijepa i segmentalno privatizira?
Politička odgovornost koja nije postojala, a značila je da bjegunci pred hrvatskim pravosuđem dobivaju plaću iz državnog proračuna, državni dužnosnici u Istražnom zatvoru i pritvoru dobivaju punu plaću iz državnog proračuna, da onima kojima je dokazan sukob interesa ostaju na funkcijama. I završavam, ni riječi u izbornom sustavu da li ćemo u ovom mandatu ozbiljno razmotriti promjenu izbornog sustava za Sabor? Da li ćemo ozbiljno promijeniti izborne jedinice? I pitam, hoće li ova nova Vlada smoći konačno snage nakon toliko bojkota u dva mandata Sabora da sredimo popis birača, da nemamo više birača nego živih ljudi u Hrvatskoj?