Kolegice potpredsjednice, kolegice i kolege zastupnici, gospodine potpredsjedniče, ministri, suradnici. Eto, oborili smo rekord, drugi klub po redu u raspravi uspio je doći u pola 2 na red, to je vrhunac u radu. Kaže premijer, vjerujte nam na riječ proračun je održiv i realan. Da bi vjerovao na riječ o održivosti i realnosti proračuna potrebno je usporediti dosadašnje realne makroekonomske procjene Vlade, odnosno predlagatelje toga proračuna. I nakon što sam to učinio, konstatiram gospodo iz Vlade da imate ozbiljnih problema ili s kristalnom kuglom ili se oslanjate na onih 7 mršavih i 7 debelih krava.
Zašto? U makroekonomskih projekcijama za 2015. potrošnja kućanstva, rast 0,2, državna potrošnja -1, bruto investicije u fiksni kapital +1,6, izvoz +3,6, uvoz +3,5. Njihov doprinos planiranom povećanju BDP-a od 0,5%, potrošnja kućanstva 0,2, državna potrošnja -0,2, bruto investicije u fiksni kapital +0,3, izvoz 1,7 u plusu i uvoz -1,5. Plusove i minuse zbrojite, dobijete 0,5% doprinosa, rast od BDP-a od 0,5.Što je neposredno prije ove projekcije, makroekonomske projekcije Vlada projicirala kada je planirala pad BDP-a za 0,7%? Potrošnja kućanstva -0,6, državna -1,7, bruto investicije -3,8, izvoz povećanje 5,6, uvoz 3,7.
A još prethodna makroekonomska projekcija kada je BDP trebao rasti 1,3%, najveći doprinos rasta BDP-a trebale su biti investicije u fiksni kapital, povećanje 7,6, odnosno njihov doprinos od čak 1,4%. E sada, ni jedna od ovih makroekonomskih projekcija nisu ostvarene, ali ove koje smo dobili sada moramo vjerovati da su realne. Dobro. Uvjeti ostvarenja ovog proračuna ili sidra na kojima je privezan prijedlog proračuna je dakle izvoz, povećanje je 3,6, investicije, ali podsjećam da je projekcija, da otpada -3,8 u '14., rast u '15. 1,6. 4 investicijska strateška projekta, 3 državna, 1 privatni bi trebali nadoknaditi onih – do + 1,6.
Javno privatno partnerstvo kao model investicija se više ne spominje. Zamrlo. Drugo sidro, EU fondovi. 7,2 milijarde. Kada sam prije pitao koliko je nacionalna komponenta, potpredsjednik Grčić nije odgovorio, ali sada kasnije odgovarajući kolegi Hrgu shvatio sam da je ona između 700 do 800 milijuna. 10%.
… /Upadica se ne čuje./ …
Domaća, da. Naša, domaća. Dobri ljudi iz Europe kažu bez 25% nećete povući ono što ste planirali. Oni ne znaju koji su to napravili, mi koji tek učimo, znamo da ćemo sa 10% domaćih to izvući.
Sljedeće sidro, potrošnja kućanstva +0,2, sa -0,6 iz '14., u '15. u povećanje 0,2. Ali ono što me zbunjuje, to je trebala biti posljedica promjene oporezivanja dohotka. Prihodi s naslova PDV-a u idućoj godini povećani su samo za 200 milijuna, za 0,4%. Pa kako će se povećati potrošnja kućanstva da se nadoknadi minus 0,6 i dođe na plus 0,2, a prihodi s naslova PDV-a samo 0,4, dakle negdje nešto u matematici očito ne štima.
105,2 milijarde prihodi poslovanja, milijarda i 100 prihodi od prodaje nefinancijske imovine odnosno ukupni prihodi 106,4 milijarde, ukupni rashodi 118,9 i negativa odnosno nedostatak 12,5 milijardi.Ono što je zanimljivo da se prihodi s naslova poreza na dohodak planiraju povećanjem po stopi 35,8% više. I sada bi netko mogao pomisliti da će toliko veći prihodi s naslova poreza na dohodak biti, a zapravo se radi o promjeni financiranja lokalne samouprave iliti centralizacije 35,8% poreza na dohodak više nego što je to bilo u prošloj godini.
Rekao sam da PDV planira se rast samo 0,4%, u EU fondovima ponovno dajemo upozorenje da bez 25% vlastitih sredstava teško realizirati plan od 7 milijardi i 200.
Ono što je na rashodnoj strani manje dakle gubitnici u tom proračunu što će svi podržati je i Hrvatski sabor i Ured predsjednika Republike i Vlada RH. najveći dobitnik ovog proračuna je Državni ured za upravljanje državnom imovinom čiji proračun se povećava ne za 47 nego 147%.
Ono što me zabrinulo je da nakon svih rasprava i usvajanja izvješća o Hrvatskom saboru kada smo upozoreni da hrvatsko pravosuđe, a konkretno Državno odvjetništvo RH ne samo da nema dovoljno novaca za financiranje vlastitog pogona, ne daj Bože da bi nešto zaposlili od stručnjaka što im treba nego da imaju ogromne dugove za vještačenje i vještacima u proračunu za iduću godinu Državno odvjetništvo ima povećanje proračuna za 200 tisuća kuna ili 0,8%, općinska i županijska Državna odvjetništva imaju manje proračune za 3,2%, USKOK ima manji proračun za 1,4%, a Ured za državnu reviziju manji čak za 4%.
Dakle ta upozorenja su pisala u njihovim izvještajima koje je Hrvatski sabor usvajao. Tijela nadzora i kontrole i revizije koja bdije nad 200 milijardi kuna javnog novca je tijelo koje treba smanjiti proračun.
Veliki broj istraga i očekivanje o suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije i nulte tolerancije na korupciju se očituje u smanjenju proračuna općinskih i županijskih državnih odvjetništva, USKOK-a, a Državno odvjetništvo povećanje od svega 200 tisuća. Sudove nisam zbrajao.
Koja je ova poruka tom dijelu vlasti? Što to zapravo znači? A istovremeno povećanja troškova luksuznih najma privatnih prostora.
Iz državnog proračuna ja bih rekao konačno izlazi HZZZ i ono što je to sam prije nazvao polu dobru vijest, sada mogu reći da je dobra vijest što je sada jasno vidljivo svima jasno da država u idućoj godini mora transferirati Hrvatskom zavodu 2 milijarde 400 milijuna svojih obaveza za zdravstveno osiguranje nezaposlenih, umirovljenika, branitelja, djeca, učenika, studenata i starijih osoba od 65 godina.
Državne zdravstvene ustanove su u proračunu, dakle i u riznici ako se ne varam sa negdje oko 4 milijarde i nešto kuna, sada ćemo vidjeti način upravljanja državnim zdravstvenim ustanovama, a nadam se da će konačno doći na dnevni red i naš prijedlog zaključka da razmotrimo sljedeći problem.
Hrvatski sabor donio je Zakon o sanaciji ustanova, prvenstveno zbog zdravstva, tada je u obrazloženju zakona stajalo da je dug zdravstvenih ustanova 4,9 milijardi kuna.
U proračunu 2014.za sanaciju zdravstvenih ustanova osigurano je milijarda i 100 za stare dugove iz ranijih godina i milijarda i 400 za dugove zdravstvenih ustanova u 2013.to je 3,2 milijarde. I ako se ne varam veći dio toga je realiziran.
Gdje je milijarda 700? Samo po ovoj matematici za sanaciju dugova zdravstvenih ustanova po Zakonu o sanaciji ustanova. Gdje je ta stavka, gdje je taj novac?
Tako dugo gospodine Grčiću dok ne vidimo tih milijardu 700 izdvajanje HZZO-a koje pozdravljamo i sa financijskim planom kojega smo ovdje dobili smatramo dobrim, ali ne možemo podržati proračun tako dugo dok milijarda i 700 za sanaciju zdravstvenih ustanova ne bude stavka u državnom proračunu.
Podsjećam da ste osnivači županije razvlastili upravljačkih prava tih zdravstvenih ustanova tvrdnjom da su oni krivi za te gubitke i imenovali sanacijske upravitelje, dali 3,2 milijarde i stali. Nastavak, nastavak se ne vidi u proračunu i zbog toga to apostrofiram i sada i posebnim zaključkom tražimo raspravu o tome. I kada je HZZO u pitanju 22 milijarde i 53 milijuna sa prihodima od čega 18 milijardi i 69 doprinosa, 2 milijarde i 400 transfer iz državnog proračuna i milijardu i pol vlastiti, posebni prihodi.
Od tih 22 milijarde za obavezno zdravstveno osiguranje ide 17 milijardi i 600. I sada sve one kritičare troška zdravstva u Hrvatskoj upoznajem ili podsjećam da u tih 17 milijardi i 600 2 milijarde kuna idu ne za zdravstvenu skrb, liječenje, njegu nego za naknade. U tih 2 milijarde su naknada za bolovanje, naknada za porodni i ostale naknade koje idu.
Dakle praktički za obavezno zdravstveno osiguranje, za liječenje pacijenata, preventivu u zdravstvenom smislu zapravo ide 15 milijardi 600 milijuna. I to je istina. Dobrovoljno ili dopunsko je na visini od milijardu 380. I za kraj uprite prstom u proračun i predložite, …/Govornik se ne razumije./….
Ja mislim da Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom Sabor je Vladi dao kompletne ovlasti upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. I rijetko koja Vlada u Europi ima takve ovlasti. Od tog Zakona Vlada je razumjela samo ono raspolaganje i pretvorila u prodaju i rasprodaju. A upravljanje državnom imovinom znači da ćete ju staviti u funkciju posebice nekretnine, zgrade i prostore za svoje potrebe, potrebe državne i javne uprave i time smanjiti troškove najma u privatnim objektima. To se zove dobro upravljanje vlastitom imovinom.
Ali gospodine Grčiću vi imovinom u državnom vlasništvu ne upravljate. Naprosto ste ju ostavili da tamo stoji a prostorne probleme od vaših kolega ministara bahatih i ciničnih kada se o tome u javnosti pita dozvoljavate im da sele u zagrebačke tornjeve privatnu imovinu, dugogodišnjim, ne jednogodišnjim obavezama i sklapanja ugovora a sve stoji i dalje ta državna imovina propada.
Pa bih vas ljubazno molio, malo manje brinite o raspolaganju a malo više upravljanjem državnom imovinom jer da ste to radili i pripremali se u ovoj godini, u idućoj godini ste samo sa naslova najma mogli uštedjeti najmanje 600 do 700 milijuna kuna. To je taj moj prst kojega upirem na rastrošnost u državnom proračunu.
DRAGICA ZGREBEC:
Kolegice i kolege imamo sada 7 replika.
Krešimir Bubalo.
KREŠIMIR BUBALO:
Hvala lijepa.
Kolega Lesar naime u jednom dijelu dok ste govorili rekli ste da je javno-privatno partnerstvo u Republici Hrvatskoj zamrlo.
Ja bih vam mogao kao saborski zastupnik ono što i vi činite premijeru vjerovati na riječ no doista to ne mogu jer sam kao saborski zastupnik uputio i pismeno zatražio odgovor da li je u Hrvatskoj javno privatno partnerstvo zamrlo ili nije.
Pa vjerojatno mi odgovor stiže golubom pa ga još nisam dobio. No on što se vidi da investicija nema u Republici Hrvatskoj i sami ste rekli, čini mi se da ima četiri državne i tri privatne, sve skupa sedam.
Mislim da gledaju što ova Vlada radi mislim da ih nećemo ni imati. No kada gledamo europske fondove o kojima je ministar Grčić malo prije govorio, onda možemo reći i za razdoblje 2014.-2020. otprilike odnos je kao i javnoprivatno partnerstvo, ne vidimo sredstva koja dolaze a upravo da se odnose na 2014.-2020. nego odnose se na prijašnja razdoblja koja ova Vlada nije mogla zaobići.
Primjerice ja sam radio četiri godine sa svojim suradnicima, moram priznati sa Hrvatskim vodama na projektu kolektor Osijek vrijednom 72 milijuna eura. I to je ono što ova Vlada nije mogla izbjeći, to je sufinanciranje u određenom iznosu.
No, gledajući što se događa jedinicama lokalne uprave neće moći više financirati projekte u idućim godinama a ministarstvo nije ostavilo sredstava da bi pomoglo tim jedinicama lokalne uprave da povučemo ta sredstva koja na …/Govornik se ne razumije./… stoje u Europskoj uniji.
Prema tome, zamrlo je javnoprivatno partnerstvo ali isto tako šansu ne pronalazimo u fondovima Europske unije kada je u pitanju ministarstvo.
DRAGUTIN LESAR:
Kolega Bubalo, molim vas kada dobijete odgovor dajte mi kopiju da budem i ja informiran.
I ja sam to spomenuo zbog dva razloga. Model javnog privatnog partnerstva bio je jedan od argumenata tada najave velikog investicijskog tsunamija.
U državnom proračunu je stavka da li je ured ili agencija za javno privatno partnerstvo. Pa s obzirom na količinu projekata i tih investicija postavlja se pitanje ako je Vlada odustala od tog modela poticanja investicija čemu onda to, ili agencija, čini mi se da je agencija, čemu ta agencija, što oni ovdje rade, koliko projekata godišnje prođe kroz njih. A ako nema projekata tamo, …/Govornik se ne razumije./… dajte zatvorite gospodine Grčić tu agenciju jer je ona doista nepotrebna.
I ono što sam kolega Bubalo primijetio, nikada do sada u tri godine toliko zastupnika vladajuće koalicije nije dolazilo u klupe kada su ovdje članovi Vlade kao u protekla tri dana. Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o financiranju lokalne i državni proračun očito imaju prokleti veliki pritisak svojih ljudi iz terena i probaju …/Govornik se ne razumije./… što se više može jer time nam zapravo i ometaju raspravu a članove Vlade da slušaju što im govorimo.
Pa dajte ljudi rješavajte to vani na hodniku.
MLADEN NOVAK:
Hvala lijepo.
Pa kolega Lesar govorili ste o gubitnicima u ovom proračunu pa ste između ostaloga spominjali državna odvjetništva, USKOK, sve one koji trebaju voditi računa o suzbijanju praktički korupcije i na neki način pratiti to sve skupa.
Ja ću vas podsjetiti na još jedan ured a to je Ured povjerenice za informiranje.
Traži se, 170 000 kuna treba u onom dijelu koji je naš dio za financiranje projekta koji je već odobren od strane Europske unije, ali očito da ćemo ovaj razgovor, mogli smo ga vodit kod nas u klubu jer isto tako smo mogli, sugovornika s druge strane očito da nema.
S druge strane, obrazloženje koje je iz Ministarstva financija dato na odboru vezano uz upravo rad povjerenice za informiranje je bilo stvarno apsurdno. Bilo je traži se prostor za njezin smještaj, otprilike evo tu je kolegica Glavak koja mislim da može to potvrdit da je bio odgovor takav. Traži se prostor, imaju toliko agencija koje su nepotrebne, neke ste i vi sad spomenuli. Pa u Jurišićevoj je do nema dugo bila ona agencija koja je sama sebe proglasila nenadležnom za sve predmete koje je dobila, a dva nije stigla riješit usput.
Sad ste spominjali rad DUDI-ja, upravljanja državnom imovinom odnosno raspolaganjem. Iskreno rečeno, takav odnos prema tim nekim tijelima koja pokazuju dobre rezultate ne znam dal više ima smisla komentirati ali očito nemamo ni kome jer iskreno rečeno ovu raspravu ja vjerujem da nitko s ove strane baš nije ni slušao.
Hvala.
DRAGUTIN LESAR:
Kolega Novak, čujem da naši članovi Vlade kada su vani hvale se da imamo i povjerenika za informiranje kao veliki napredak, a kad treba osigurati novac onda naprosto nema. A možda to nije slučajno. Radi se o jednom tijelu odnosno osobi koje je trebalo da bi se mogli hvaliti ali očito je cilj da ona postoji ali da ništa ne radi, a to se najefikasnije provede tako da joj ne date novac.
mr.sc. TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ:
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Pa kolega Lesar, danas smo čuli o izdvajanju HZZO iz Riznice, međutim složit ću se s vama i drago mi je da se i vi slažete da je to dobra stvar jer događa se kod ovog izdvajanja jedan problem koji se inače javlja u hrvatskom društvu, a to je jedan kolektivni strah od promjena.
Međutim, na ovakav način mi dajemo mogućnost promjenama i dajemo mogućnost jednog tromog sustava koji je stvarno bio trom, da zapravo imamo tu poboljšanje. Otvara se prilika, znači dajemo šansu i za jednu veliku odgovornost. Otvara se zapravo prostor da se sve te institucije funkcionira po pravim načelima i odgovornosti sustava.
Spominjali ste isto tako sanaciju. Ovim zapravo izdvajanjem nastoji se zaustaviti ta sanacija jer mi smo ih imali 16 sanacija u posljednjih 20 godina i uvijek su se zapravo naknadno sanirali tekući rashodi koji nisu bili dovoljni.
I limiti koji su bili u 2014. godini su bili mali i sada 2015. godine se oni povećavaju, povećavaju se preko 8 milijardi kuna, međutim i oni nisu dovoljni. Ali to ne možemo gledati samo u tom dijelu koliko dajemo, nego gledamo sve one reformske stvari koje će se događati uz to izdvajanje HZZO-a iz riznice. Pa to je i masterplan bolnica, to je plaćanje zdravstvenih usluga ustanovama po usluzi itd.
Prema tome, nikad ne možemo sagledavati jednu stvar posebno nego je moramo sagledavati i u sklopu odnosno sa reformama koje slijede.
Hvala lijepo.
DRAGUTIN LESAR:
Uvažena kolegice Šimac-Bonačić, kada je završena rasprava o tome da li HZZO van ili ne i kada je dogovoreno da ja sam rekao to je poludobra vijest. Čekamo stavku proračuna osiguranje državnih obaveza po članku 72. Zakona i tek tada ćemo biti sigurni da je to dobro. Rekao sam za govornicom, 2 milijarde 400 u proračunu transfer HZZO-u. To je dobro. To je sada dokaz da država iz proračuna ispunjava obaveze osiguranja za građane kojima je po zakonu dala, a nisu osiguranici.
Da bi do kraja bili jasni, pitanje milijardu 700 saniranja dugova iz ranijih godina nije stvar nikakvih reformskih mjera uvažene kolegice. To su dugovi dobavljačima koje treba platiti i nema tu reforme jer da je to bilo moguće riješiti reformskim mjerama, a vjerujte mi da znam o čemu govorim jer sam se time 7 godina bavio, ne bi Vlada posebnim zakonom intervenirala, napisala 4,9 milijardi u '14. i '15. bit će osigurano u državnom proračunu. To piše u zakonu. Nema reformskih mjera ako morate nekome platiti dospjele, fakturirane obaveze.
DAMIR KAJIN:
Tu sam neke replike čuo pa ću ja isto reći, ovo je povjerenstvo za informiranje, ono bi nam trebalo, međutim ovakvo kakvo je od njega jednostavno nema koristi. Javno privatno partnerstvo šta god netko mislio to je najskuplji oblik investiranja. To je nažalost točno, iako daj Bože da i takvih investicija ima, ali nisam se zbog toga javio.
Kod proračuna države Ministarstvo zdravstva gubi vidimo milijardu kuna. Kako će to preživjeti ne znam. HZZO njima ostaje 22 milijarde kuna. Iz eu fondova sumnjam da ćemo povući 7,1 milijardu kuna, a ni deficit sigurno neće biti 12,5 milijardi kuna već bliže 18 ili 19 milijardi kuna, osim ako oni superrevizori koji se ne javljaju ne skinu 5 milijardi kuna.
I sada vidimo dalje na tim stavkama da MUP ostaje bez 103 milijuna kuna, obrana bez 142 milijuna kuna, gospodarstvo bez 167 milijuna kuna, poljoprivreda bez 157 milijuna kuna, pomorstvo, veze 174 milijuna, znanost 214 milijuna kuna i zdravstvo jasno kao što sam rekao milijardu kuna.
Ima u ovom proračunu međutim jedna dobra stvar koja je uvedena ja bih rekao u zadnji čas, a to je plaćanje poreza na PDV nakon naplaćenih računa. Znači, svi poduzetnici čiji je ukupan prihod 2013. godine nije prelazio, znači 3 milijuna kuna ulaze s olakšicama jasno u tu kategoriju, a takvih poduzeća ili takva poduzeća zapošljavaju negdje 80, ne takvih tvrtki je 85238 i zapošljavaju e sad ne znam točno negdje oko 161 tisuće ljudi. Spas u zadnji čas.
DRAGUTIN LESAR:
Uvaženi kolega Kajin, ja razumijem vaše dileme koje ste i u ovoj i u prethodnim replikama iznijeli oko državnog proračuna. Ali vas molim da vi meni pomognete da ja riješim isto jednu dilemu koju imam.
Temeljem vaših rasprava zaključujem da ste oporbeni zastupnik, a prilikom glasanja da ste vladajući. S obzirom da me ta dilema već godinu i nešto dana muči dajte javno se odredite jeste vi zastupnik vladajuće koalicije i podržavate tu koaliciju ili ste, glumite oporbenog zastupnika samo u raspravama i replikama a pokorno i poslušno glasate za sve što treba podržati.
DRAŽEN ĐUROVIĆ:
Hvala.
Govoreći o HZZO-u rekli ste da od onih 17 milijardi kuna 2 milijarde koje odlaze na davanja, na naknade ostaje 15 milijardi za liječenje. Mislim to je zapravo 15 milijardi kuna i za struju, vodu, plin, plaće, pa i troškove liječenja kad je riječ o korisnicima, odnosno bolnicama i drugim zdravstvenim.
Bilo bi sjajno kad bi u Hrvatskoj zaista 15 milijardi kuna odlazilo samo na troškove liječenja ili bez. Međutim, naravno trošak ljudi isto de facto trošak liječenja.
Ali kad je riječ o HZZO-u mi imamo zapravo državni fond. On se zadnjih 20 i nešto godina zove zdravstveni osiguravatelj kao što imamo i Mirovinski fond. On se zadnjih dvadesetak godina zove mirovinsko osiguravatelj. To nisu nikakvi osiguravatelji. To su zapravo državni fondovi. De jure, on može bit u Riznici, izvan Riznice. De facto, on je uvijek samo jedan državni fond koji koliki god gubitak stvorio država će na ovaj ili na onaj način moći morati podmirivati taj gubitak. I može jedino mijenjati upravu ili ga malo modificirati.
Dakle, podsjetit ću vas koliko ja znam da je trenutno Republika Hrvatska osim Republike Slovenije jedina država članica Europske unije koja ima jednog osiguravatelja u području zdravstvenog osiguranja. Tržište obveznog zdravstvenog osiguranja to je zapravo tržište, to je jedan prostor koji je dereguliran u zapadnoeuropskim državama prije nekih tridesetak godina, četrdesetak i u novim ovim, ovim novim članicama, državama Europske unije također dereguliran.
I zapravo ukoliko vi hoćete zdravstvene osiguravatelje onda vi morate uspostaviti neke tržišne odnose, konkurenciju, pakete i slično. Na žalost, to je jedini put zapravo da taj sustav dođe na neku nulu u budućnosti.
Hvala.
DRAGUTIN LESAR:
Kolega Đurović, prema Financijskom planu HZZO-a za iduću godinu ovih 17 milijardi i 600 za obavezno zdravstveno osiguranje i apostrofirao sam taj problem, odnosno tu stavku zbog toga jer ljudima je često nejasno. Dakle, 900 milijuna naknada za bolovanja, 900 milijuna naknada za porodni, 22 milijuna imaju pravo branitelji i ostale isplate osiguranicima 195 milijuna kuna, tako da onih 15 milijardi stavke upravljanja sustavom su izvan toga. Dakle, to nije na teret ovoga.
Ali što se tiče ideje u privatizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja tu se na žalost nikad nećemo složiti. Mi ćemo se uvijek tome protiviti i o tome smo već govorili, a vjerujte mi da u Hrvatskoj i na ministra i na Vladu postoji veliki pritisak da upravo privatizira zdravstveno, obvezno zdravstveno osiguranje. To smatramo strahovito opasnim, jer bi to bilo isto kao kad bi i privatizirali mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti.
Dobrovoljno dopunsko da, drugi stup mirovinskog, treći privatni da. Ali nešto što se zove obavezno to je pitanje socijalne države i državne odgovornosti za ta osiguranja. Privatna mogu propasti, iza ovoga stoji država. To je jedino jamstvo koje građani ove Hrvatske imaju. Dakle, zdravstveno i mirovinsko osiguranje iza kojeg stoji država.
Nemojte zagovarati privatizaciju tog sustava. To nema veze sa socijalnom državom niti pravednošću.