Možete li ovu ukrajinsku riječ prevesti na hrvatski? Mala pomoć: holod = glad.
Gladomor ili opisno: ubijanje nekoga izgladnjivanjem do smrti.
Jeste li ikada do sad čuli za ovaj akt genocida protiv ukrajinskog naroda?
Priznajem, ja do prije dva tjedna nisam.
A u tom genocidu ubijeno je između 7 i 10 milijuna ljudi od čega oko 3 milijuna djece.
Gdje? U Ukrajini! Kada? 1932. i 1933. godine , za vrijeme vladavine diktatora Josifa Vasirionoviča Džugašvilia . Vjerojatno ste za njega čuli pod njegovim komunističkim nadimkom Staljin.

Proljetos se u našim medijima povela dosta ozbiljna rasprava o uvozu mesa u Hrvatsku.
Jedni su tvrdili da uvozimo previše mesa, drugi su nas umirivali s tvrdnjama da uvezene količine nisu alarmantne, treći su problematizirali kvalitetu i ispravnost uvezenog mesa a četvrti su trvdili da iza rasta uvoza stoji „mesni“ lobi. Zajedničko svima pak je bilo to da nitko nije davao službene podatke pa se stoga nije moglo razaznati tko je u pravu.
Tema me je zainteresirala i zbog odgovora na moje zastupničko pitanje postavljeno tadašnjem ministru poljoprivrede Čobankoviću o kontroli ispravnosti uvezene hrane koji bi morala provoditi Granična veterinarska inspekcija.
Prema njegovom odgovoru, u cijeloj 2006. ta je inspekcija kontroli podvrgla svega 775 uzoraka hrane na četiri granična prelaza ( Rupa, Rijeka, Goričan i Ploče) a za ostale granične prelaze ministar je ustvrdio da ne postoje uvjeti za uzorkovanje hrane.
Više o tome možete pročitati ovdje:

Da mi je netko još jučer rekao da ću i ja imati problema nakon što je Državna revizija objavila svoj nalaz nadzora nad financijama političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u prošloj godini, rekao bih mu da je ili lud ili glup.
Sada pak moram reči da sam ja glup i naivan.
Naime, kaj se desilo?
Ured Državne revizije u Sabor je poslao svoj izvještaj u kojem nas upoznaje s nalazom revizije provedeno u političkim strankama i kod nezavisnih zastupnika koji su do kraja prošlog mandata kao i političke stranke imale pravo na novac iz državnog proračuna „za financiranje svoga rada“. U početku mandata to je bilo oko 250.000 kuna a na kraju oko 280.000 kuna godišnje po „glavi“ zastupnika i plus 10% po „glavi“ zastupnice. . Podsječam, osim zastupnika nacionalnih manjina koji su izabrani kao nezavisni, pravo na tu izdašnu državnu donaciju imali su i zastupnici Letica, Banac, Tadić i Rožić koji su u Sabor izabrani na stranačkim listama a kasnije postali nezavisni.

Gotovo svi naši mediji analiziraju rezultate parlamentarnih izbora u Sloveniji.
„Izborni triler“ kako neki mediji, zbog tijesne pobjede socijaldemokrata (SD) Boruta Pahora nad SDS-om Janeza Janše (29:28 mandata) karakteriziraju rezultate još službeno nije završen jer se čekaju glasački listići poslani poštom i oni iz dijaspore. Janša nadu polaže na glasove dijaspore i očekuje da bi ti glasovi mogli utjecati na konačni rezultat jer je razlika između njega i Pahora samo 12.000 glasova. Treba spomenuti i to da je u svim anketama tjedan dana do izbora Janša vodio s 3 do 4 posto prednosti. Sve se preokrenulo u zadnji tjedan kampanje.

Temom uvoza radne snage iliti zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj bavio sam se u kontekstu nezaposlenosti u Hrvatskoj s jedne strane i zahtjeva poslodavaca za povečanjem kvote uvoza radne snage.
http://drlesar.bloger.hr/post/uvoz-radne-snage/884279.aspx

U međuvremeno je Vlada svojom odlukom kvotu radnih dozvola strancima za 2008. s nekih 8.500 povečala na 10.200 uz protivljenje sindikata na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Zanimalo me je na temelju kojih podataka su poslodavci tražili povečanje kvote, koje podatke su imali sindikati kao argumenat protivljenja i zašto je Sanader stao na stranu poslodavaca. Očekivao sam da će u tom procesu sudjelovati i ministar Primorac koji bi na temelju podataka o STRUKTRURI profesija i zanimanja radnika koje uvozimo možda shvatio što to treba mjenjati u obrazovnom sustavu Hrvatske, posebice u obrazovanju odraslih kako bi planiranje upisnih kvota ali i planiranje programa zanimanja u srednjim školama što više podešavali potrebama gospodarstva.
Za početak sam ministru unutarnjih poslova postavio pisano zastupničko pitanje i zatražio podatke o broji izdanih radnih dozvola strancima u 2007. razvrstano po državama iz koje stranci dolaze i po zanimanjima i djelatnostima u kojima su zaposleni.

Kako je nastao pakt SFA?


Lokalni izbori u Hrvatskoj održaiti će se treće nedjelje u svibnju mjesecu iduće godine.
Građani hrvatske po prvi će puta neposredno birati svoje opčinske načelnike, gradonačelnike i župane. S obzirom da je teško očekivati da će kandidati u provm krugu osvojiti više od 50% glasova birača izašlih na izbore, nakon 14 dana u drugom izbornom krugu pasti će konačna odluka o tome tko će voditi koju općinu, grad ili županiju.
Ovaj , neposredni model izbora sve stranke koje samostalno ne mogu računati na pobjedu, tjera u PREDIZBORNE koalicije. A upravo te predizborne koalicije dovesti će do stvaranja dva strančka i trećeg, nezavisnog bloka.

Kada sam u svom dnevniku pisao o aktivnostima zastupnica i zastupnika 6. saziva Hrvatskog sabora kroz prezentaciju broja javljanja za riječ, duljine trajanja rasprava i broj postavljenih pitanja, uz napomenu da je to SAMO JEDAN OD MOGUČIH kriterija vrednovanja nečijeg rada u parlamentu, najavio sam i mogućnost da napravim analizu ZAKONODAVNIH INCIJATIV zastupnica i zastupnika.

Uz ogromnu pomoć volontera koji mi pomaže u parlamentarnom radu (program volonitaranja studenata u Saboru od GONGA-a preuzeo je Sabor) Mišea, napravili smo i tu analizu.

Veoma živa rasprava o mogućim članovima Povjerenstva za spiječavanje sukoba interesa koji će biti izabrani iz „redova javnih uglednih osoba“ a pogotovo nagađanje o novom predsjedniku, vođena u lipnju mjesecu najprije u saborskim kuloarima a kasnije i u samoj sabornici bila je povod moga ponovnog pažljivog isčitavanja Zakona.
Pogotovo zato što se broj članova Povjerenstva sa sedam povečao na jedanaest.
Analizirajući Zakon uočio sam jednu nelogičnost: odredbe zakona NE odnose se na pet od jedanaest članova Povjerenstva.
Naime, u Povjerestvu sjedi šest članova iz redova zastupnika ( koji su obuhvaćeni primjenom Zakona) i pet iz „redova janih uglednih osoba“ ( koji NISU obuhvaćeni primjenom Zakona).

Umro je Anđelko Erceg. Osnivač i urednik „Makarske kronike“.
Upoznao sam ga početkom 1989. u redakciji tadašnjih „Radničkih novina“.
Od toga prvog susreta pa do njegovog preranog odlaska bili smo prijatelji.
Kada sam jutros na portalima vidio tu vijest, najprije pomislih „ Pa ne valjada on. To je neki drugi Anđelko“. Čuli smo se prije mjesec dana. Pozvao me da svakako ljetos posjetim njegove Tučepe i redakciju „Makarske kronike“ na koju je bio tako ponosan. Nije mi ni spomenuo da je bolestan. Ni sada ni prošle jeseni kada me posjetio u Saboru. O sebi zapravo nikada ni nije puno govorio.

Tim riječima Ivan Jarnjak, potpredsjednik Hrvatskog sabora najavljuje novog govornika u saborskoj raspravi.
Oni koji redovito prate prijenose sjednica Sabora, a takovih je po podacima HTV-a ispod 2 % već su navikli i na ono „idemo dalje“ i na „uvaženi“. Što pak se gledanosti prijenosa sjednica tiće ili je ona daleko veća ili ja uvijek nabasam samo na onih 2 % koji redovito prate sjednice. Ispada da više ljudi Sabor prati putem interneta nego putem HTV-a. Ovo umanjivanje gledanosti prijenosa sjednica vrh HTV-a kontinuirano radi kako bi dobili opravdanje za ukidanje prijenosa.
Vjerujem da će gledanost sjednica porasti nakon što je Saborska TV uvrštena i na Max TV na kanalu 707.