Slučaj „Čačić“ pa onda i slučaj „Bagarić“ već danima zabavlja hrvatsku javnost.
Prvi je zaboravio aktivirati svoj mandat u Hrvatskom saboru u zakonskom roku od 8 dana koji mu je bio u mirovanju „po sili zakona“ (članci 9. i 13. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor) jer su dužnost župana i zastupnika nespojive. Propuštanjem prekluzivnog roka Čačić je izgubio mandat i prema mišljenju stručnjaka ne može se vratiti u sabor čak ni kao zamjenik svoga zamjenika.

Nedavna izjava Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore da Hrvatska mora u dogledno vrijeme uvesti oko milijun radnika uzburkala je duhove ali je isto tako iznenađujuće brzo nestala iz medija. Neki su špekulirali da je Vidošević ovom izjavom poslužio kao Sanaderov gromobran i nagovještavali da se na tom području u Vladi sprema neka radikalna promjena. Drugi su to povezali s zahtjevima dijela sindikata za nove pregovore o plaćama i netom završenim pregovorima o minimalnoj plaći.

Prošlog sam tjedna po prvi puta u svom poštanskom sandučiću našao reklamni biltenčić na čijoj prvoj stranici piše da se zove „Međimurje news“.
Iako na mom poštanskom sandučiću piše „Zabranjeno za reklame i smeće“ netko je eto odlučio darivati me novom količinom samoreklame.

Od 1. srpnja dogoditi će se neminovno: struja će poskupjeti za najmanje 20%. Doduše, cijena struje trebala je ići gore još početkom godine, zahtjev HEP-a već je bio odobren odmah nakon izbora ali je Sanader stopirao tu odluku zbog rasta cijene benzina. Ispravno je ocjenio da istovremeno povečanje cijene struje i benzina s rastom cijene hrane mogu stvoriti opasno nezadovoljstvo građana. Na cijenu benzina ne može utjecati, ne samo zbog rasta cijena sirove nafte (iako u formuli za „korigiranje“ cijene benzina INA ne koristi cijenu sirove nafte već je ključna cijena benzina na burzi u Genovi) nego i zbog toga što MOL u INI ima ista upravljačka prava kao i Vlada. Sa strujom je drugačije. HEP je u stopostotnom vlasništvu države i tu Vlada može raditi što hoće.

Prije dva dana predsjednik Vlade RH, doktor Sanader javno je potvrdio kako je dao nalog da se iz kontejnera za otpadni papir izvuku projekti „Družba Adria“ i operacije „nuklearka“.
Hrvatska je u energetskoj krizi. Od ukupnih potreba nafte i plina iz vlastitih izvora imamo oko jedne četvrtine a iz uvoza podmirujemo oko jedne trećine struje.
Žašto ne proizvodimo dovoljno struje?
O tome sam pisao još 26. lipnja 2007. godine (http://pollitika.com/1054-megavata-hep-a)

Dva događaja u proteklih nekoliko dana, ma koliko se činilo nepovezana, natjerala su me na razmišljanje. I što više o njima razmišljam, sve sam zabrinutiji.
Prvo je ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić usred Zagreba Hrvatsku optužio za etničko čišćenje. Na nekakvoj ministarskoj konferenciji Jeremić je rekao da je Hrvatska nastala na etničkom čišćenju.
Od Vuka ništa čudno ni novo, ono što me zabrinjiva je činjenica da na toj ministarskoj konferenciji nije bilo ni jednog novinara iz hrvatskih medija. Jer, da Radio televizija Srbije nije objavila tu Vukovu izjavu, mi za nju ne bi nikada ni znali. Ili pak se desilo neko drugo čudo zbog kojeg naši mediji nisu odmah prenijeli taj diplomatski ispad srbijanskog ministra. Druga stvar koja me zabrinjava jeste ta da na toj ministarskoj konferenciji nije bilo ni našeg ministra vanjskih poslova Jandrokovića. Ili je bio tamo i prečuo izjavu svoga kolege?
Zašto bi inaće tek tri dana kasnije „oštro“ napao Jeremića? I to samo pred domaćim novinarima?

Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći izazvao je (opravdanu) pobunu sindikata tekstilaca, kožara, gumara i obućara.
Vlada je Saboru poslala na usvajanje zakon prema kojem bi od 1. srpnja ove godine minimalna plaća iznosila 2.747 kuna bruto. Ovaj zakon trebao bi zamjeniti Kolektivni ugovor o najnižoj plaći iz 1998. koji je kao najnižu plaću definirao iznos kojeg je država određivala kao najnižu osnovicu za plaćanje obveznih doprinosa (zdravstveneg i mirovinskog) a on ovog trenutka iznosi 2.441,25 kuna bruto.
U samom zakonu doduše ne spominje se iznos najniže plaće već je vlada definirala da on iznosi 39% od bruto prosjećne plaće u prošloj godini a da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj plaći povećava za postotak realnog rasta bruto društvenog proizvoda.

Prošli smo tjedan u Hrvatskom saboru raspravili (i prihvatili) godišnje izvješće „Hrvatske agencije za telekomunikacije“.
Izvješće je krcato podacima, grafima, kartama, ocjenama i (samo)hvalama.
Ako želite i sami zaviriti u to bogatsvo brojaka evo linka:
http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=21526

U četvrtak, 8. svibnja mediji su izvjestili da je Vlada na svojoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Provjerio sam na web stranicama Vlade. Informacija je točna.

Prema našem Zakonu o kaznenom postupku niste „stranka u postupku“ ako nakon kriminalističke obrade policija i državno odvjetništvo ocjene da niste počinili kazneno djelo.
Niste „stranka u postupku“ ni ako pretresom stana ili drugih prostora koji koristite, policija i sud ocjeni da niste ukrali predmete za čiju krađu vas tereti podnositelj prijave.